FIVE STAR
Finances Co. Ltd.
Tel.: 23-429
Fax:
24-786
fivestar@kalianet.to
Home
OSB Store
&
Fast Food
at Railway Rd.
The best in town!
Call: 25-477 or 28-957
Maama'anga Sanuali - Siulai
'07
Kolomu
'Akilisi Pohiva
Cricitical Eyes of the Kele'a
No. 4 - Tourism Rep in Hawaii
No. 3 - Speak up ministers
No. 3 - Mou lea kau minisita
No. 2 - Kalafi Moala's criticism of well-known journalists
No. 1 - Different rules for Fiji and Tonga
Kolomu Ha'alofonua -
Ko e ha 'oku ta'emali
ai 'a e tu'i?
Kolomu Manutala'aho
Kolomu 'a Rev. Siupeli Taliai
Ko Samiuela mo Saula
Ko
'Aisea mo e Politikale
Ko 'Ilaisia mo
'Ehapi
Kolomu 'a Patelesio
Finau
'Oku
tonu ke kau 'a e siasi he politikale
Should
the church be involved in politics?
Kolomu 'a 'Akilisi
Pohiva
Tuku'au Fakapolitikale mo
hono ngaahi ha'aha'a
Kolomu 'a Mele
'Amanaki
Fakafisi na'a hoko ha me'a
Kolomu 'a e PSA
Fika 12 -
Sune 6, 2007
Fika 11 - Me 30, 2007
Fika 10 -
Me 23, 2007
Fika 9 -
Me 16, 2007
Fika 8
- Me 11, 2007
Fika
7
Fika
6 - 'Epeleli 17, 2007
Fika
5 - 'Epeleli 10, 2007
Job Vacancy - Accounting
Officer
Fika 4 - Ma'asi 28, 2007
Fika 3 - Ma'asi 21, 2007
Fika
2 - Feb. 27, 2007
Fika 1
- Feb. 20, 2007
Kolomu 'a Mele 'Amanaki
Fika 1
Polokalama
'Analaiso TV OBN
(Fai 'e Sangster
Saulala & Dr. Tu'i Uata
Analaiso Fika 1
'Analaiso Fika
2
'Analaiso Fika
3
Kolomu Viliami Pasikala
E-Mails:
tongastar@yahoo.com
tongastar@hotmail.com
| |
Ongoongo
mei he 'Ikale Tahi - Sepitema 24, 2007

Ko e Faifekau 'a e 'Ikale
Tahi, Rev. Siaosi Kava, Sea 'o e Poate, Melielau Manu mo Felesi Vaki.
Dear All,
Malo e Lelei!
Koe ki’i ongoongo pe ‘eni meihe kemi ‘ae 'Ikale Tahi kihe ‘aho 22 moe ‘aho ni.
‘Uluaki pe ‘oku mo’ui lelei kotoa pe ‘a homou fanau va’inga kae pehe foki kihe
kau management hono kotoa. Ko ‘eni kuo tau lelei mai e Timi ki Montpellier, pea
‘oku malolo kotoa e fanau teuteu pe ki he ‘enau Recovery ‘a pongipongi, pea
day-off ai pe.
Na’e kau he me’a fakaofo ‘ae laumalie fiefia ‘ae fanau mo lotolahi ‘ihe lele mai
‘ae uike teuteu kihe tau mo ‘Afilika, na’e ‘osi tala pe ‘ehe tokolahi ‘oe timi
‘e malohi e tau, pea na’e lotu ki ai ‘ae timi ‘ihe taimi kotoa. Na’e ‘osi ‘ilo
lelei ‘ehe fanau ‘ae fu’u lotu lahi faufaua na’e fakahoko ‘ehe fonua kae’uma’a
‘ae kakai Tonga ‘ihe tapa kotoa pe ‘o mamani. Na’e a’u taki mai kihe kemi ‘ae ‘u
tohi talamonu moe lotu lahi ‘aupito meihe kakai Tonga. Na’e ma’u ivi ai pe fanau
pea nau laumalie’ia he ngaahi ngaue lelei kuo mou fai kae’uma’a ‘ae fu’u kakai
‘oe fonua. Na’e ‘ikai ke fakatokanga’I ‘ehe fanau ko Saute ‘Afilika ‘oku nau tau,
he na’a nau kamata loto mamahi he fo’i, ka na’e toe fakamanatu pe kia kinautolu
‘ae fu’u ngaue ma’ongo’onga na’a nau fakahoko. Mahalo pe ‘oku mou tui tatau mo
au, koe me’a fakahisitolia ‘eni ki Tonga neongo ‘ae ulungia.
‘Ihe hili e va’inga na’e toe fakamanatu pe ‘ehe fu’u kakai kotoa na’e fakatefua
‘ihe mala’e va’inga kihe ‘a Tonga kuo nau ikuna e ‘aho ‘aki ‘ae ‘ikai ke ngaue
ha taha mei honau nofo’anga he ‘osi e tau, ka nau ta’utu ma’u pe ‘o kaikaila
longoa’a mo cheer Tonga!... Tonga!.... Tonga!....Tonga!....‘o fakafuofua kihe
miniti ‘e 45 kihe Houa ‘e 1. Na’e hili pe lotu ‘ae timi he loto mala’e ‘ihe hili
‘ae tau na’a nau fe’iloaki leva moe tamaiki va’inga meihe timi ‘a Saute ‘Afilika
pea na’a nau toe foki leva ‘o lue takai ‘ihe loto mala’e ‘o ta’ata’alo mo
fakamalo kihe fu’u kakai he ‘enau poupou kotoa(99.9%) kihe timi ‘a Tonga, 'Ikale
Tahi.
‘Ihe a’u mai ‘ae fanau kihe loki fetongi na’e kole ‘ehe ni’ihi ‘oe tamaiki
va’inga ‘a Saute ‘Afilika kihe tamaiki Tonga kenau fetongi falani mo fetongi
talausese va’inga. Na’e fai ai pe mo ‘enau fepau’u’aki moe talanoa, he koe
tokolahi e tamaiki Tonga ‘oku nau maheni moe tamaiki Saute ‘Afilika. Na’e
fakahua ange ai ‘ae Kapiteni ‘a ‘Afilika kia Ephraim Taukafa ke sivi ‘ae Timi ‘a
Tonga he’oku nau ngaue steroid ‘oku tupunga ai ‘enau iviivi’ia pehe ai, kae
tautautefito kihe fu’u kakai lalahi pehe mo sino pehe kanau va’inga mate pehe he
miniti ‘e 80 kakato ‘ikai ha holo. ‘Ihe taimi tatau na’e fakafe’iloaki hake ‘a
Eddie Jones kia Quddus, Sangster, Tu’i Uata, Ngongo Kioa pea mo Bob Tuck ‘o nau
talanoa, na’e fakaha ange ‘e Eddie Jones ‘ene ‘ohovale lahi he fu’u ma’olunga
pehe ‘ae va’inga ‘ae fanau 'Ikale Tahi. “Koe tau he ‘aho ni na’e ikuna ‘ehe Timi
‘ae 'Ikale Tahi”, pea “koe timi ‘a Tonga, ‘ae timi lelei taha he fe’auhi he
taimi ni”, koe lau ia ‘a Eddie Jones. Na’e tatau moe ha ‘ae fiefia ‘a Bob ? he
me’a na’e fai ‘ehe ‘Ikaletahi. Na’e talanoa pe Bob Tuck mo ‘ene fakato lo’imata
mo ‘ene pehe, “ ‘oku te’eki ai ke sio ha me’a pehe, ke nofo ha fu’u kau mamata
tau tokolahi pehe he ‘osi e tau ‘o cheer mo kaikaila pehe ‘o hange ‘oku nau
fakavalevale he Timi ‘a Tonga pea ‘oku te’eki
ai keu sio ha me’a pehe”.
‘Ihe hili ‘enau potalanoa na’e fakaafe’i leva ‘ehe faiako ‘ae ‘Ikaletahi ‘a Bob
Tuck, Ngongo Kioa mo hono hoa kenau fai ha lotu fakamalo mo fakafeta’i kihe
‘otua he’ene ‘ofa fau kihe timi. ‘Osi pe ‘ae lotu hufia na’e fai leva e lea
fakamalo ‘ae High Komisiona ‘o Tonga ki UK mo Europe, na’a ne fakamalo’ia lahi
‘ae timi ‘ihe ngaue ma’ongo’onga kuo fakahoko ‘ehe fanau, ‘enau faka’ohovale’i
‘a Saute ‘Afilika kae tautautefito ki mamani kotoa. Na’a ne toe fakamalo he
tokoni lahi ‘ae timi he ngaue faka’amipasitoa ma’a Tonga kuo nau fakahoko ‘o
tokoni lahi ki he’ene ngaue. Na’a ne hoko atu ‘o talanoa fekau’aki mo ‘ene
faingata’a’ia he ngaahi ngaue faka High Komisiona ‘oku ne fakahoko hange ko ‘ene
faingata’a’ia he ngaahi kole visa, paasipooti moe ngaahi me’a kehe pe. Ka ‘ihe
talu hono faka’ohovale’i ‘e Tonga ‘a USA, Ha’amoa mo Saute ‘Afilika kuo
fakatokanga’i ‘ehe ‘u fonua kehekehe ‘a ‘Iulope mo mamani ‘a Tonga pea ‘oku
faingofua ai ‘ene fakahoko ngaue. Na’e hoko atu ai pe ‘a Ngongo ‘one fakaafe’i e
Timi kiha talitali moha faingamalie ke fe’iloaki ‘ae timi moe kainga Tonga ‘o UK
mo EUROPE. ‘Ihe hili ‘ae lea fakamafana ‘ae High Komisiona na’e faingamalie leva
‘a Bob Tuck ‘one fakahoko ha toe lea faka mafana mo ‘ene fakato lo’imata pe.
Na’a ne fakamalo’ia e tau ikuna na’e fakahoko ‘ehe timi, kae’uma’a ‘ae hanga he
Timi ‘Ikaletahi ‘o toe hiki’i ‘ae tu’unga ‘oe fe’auhi. Na’e faka’osi’aki e lea
‘a Bob ‘ene talamonu kihe timi ‘a Tonga kihe teu tau mo England. Na’e hoko atu
leva kihe lea fakamalo ‘ae Sea Sangster ki he tamaiki moe kau ‘a’ahi kimu’a pea
toki fakahoko ‘ae faita moe timi.
‘Ihe foki ‘ae timi kihe kemi(Hotele) na’e tu’u pe kakai he ve’e hala ‘o kaikaila
kihe timi ‘a Tonga mo ‘enau ‘u fuka ‘o a’u pe kihe kakai poupou Saute ‘Afilika
‘enau kaikaila mo ta’ata’alo kihe Timi ‘ihe ‘enau foki kihe Hotele. Na’e a’u atu
pe tamaiki va’inga moe kau management ‘o fakahoko ai pe ‘ae Lotu fakafamili
faka’aho kimu’a pea fai ‘ae kai efiafi. Na’e ‘I ai foki ‘ae kakai Tonga mei
Europe mo UK moe feitu’u kehekehe pe na’a nau ‘ihe hotel eke sio mo fe’iloaki
moe Timi ‘a Tonga. Na’e ‘ikai ke fai ha after-match, na’e malolo pe fanau ‘o
teuteu kihe foki hifo ki Montpellier.
‘Ihe pongipongi hake pe ‘oe ‘aho ni na’e fai ‘ae Recovery ‘ae fanau va’inga ko
‘enau kaukau swimming pool pe pea foki mai ai pe ‘ae Timi ki Montpellier. ‘Oku
fakafuofua kihe houa ‘e 6 ‘ae ‘alu lelue mei Lille ki Montpellier. ‘Ihe
lolotonga ‘ae ‘alu lelue na’e fakaha ‘ehe faka’uli lelue ‘ae lele he ‘u pepa ‘e
ni’ihi moe letio ‘ae poupou’i he kakai Falanise(fakafuofua kihe 60 miliona) mo
‘enau faka’amu ke ikuna’i ‘e Tonga ‘a England pea ke hu ‘a Tonga kihe kuata
fainolo. ‘Oku memei ke ‘asi he ‘u pepa kotoa ‘i falanise ‘a hono meimei ikuna ‘e
Tonga ‘a Saute ‘Afilika kae tautautefito ki hono ikuna’i ‘e Tonga ‘ae loto ‘oe
kakai Falanise kae’uma’a ‘ae kakai kotoa ‘o Mamani. ‘Ihe tau mai ‘ae timi ki
Montpellier kuo ‘osi tali ange ‘ae kakai ke sio mo fakamalo kihe Timi ‘a Tonga
he tau fakaholomamata na’a nau fakahoko. Na’e ‘asi ‘ae me’a fo’ou, koe kakai
tokolahi kuo nau tui ‘ulu loi ‘o fakatatau kihe ‘ulu ‘o Finau Maka monau kaila
pe Maka…Maka….Maka! Kae kehe, na’e a’u mai pe timi kihe hotele ‘o fakahoko e
lotu efiafi pea hoko atu ai pe moe kai efiafi.
Kuo tu’o 2 hake pe ‘eni hono ma’u ‘e Finau Maka ‘ae man of the match, ‘a ia koe
tau mo Ha’amoa moe tau mo Saute ‘Afilika. Neongo na’e ulungia e Timi, na’e kei
ma’u pe ‘e Finau Maka e man of the match. Hili e tau na’e fakahoko ha faka’ata
kia Paino Hehea pea kuo ‘osi confirmed ‘oku ‘I ai e lavea kihe hui ‘i hono uma,
pea ‘e malolo meihe va’inga fakafuofua kihe uike ‘e 4 pe 6. Kuo fai foki e
feinga moe ngaue ke fakakau mai ‘a Maama Molitika kihe Timi ke fetongi ‘a Paino.
Koe taha foki ‘eni ha me’a fakaloloma he ‘oku kau ‘a Paino he kau va’inga
mahu’inga mo huitu’a he kau foueti matengata’a he Timi.
Na’e ‘oatu foki ‘ae popoaki talamonu ‘ae Timi ‘Ikaletahi kihe Sapate
Faka-Sepitema kihe Letio moe TV Tonga ke fakaha kihe hou’eiki fafine kotoa ‘oe
fonua ‘ae ‘ofa lahi atu moe fakamalo he ‘ofa ‘aufuato, poupou moe lotu lahi na’a
mou fakahoko. ‘Ikai ‘i ai ha me’a‘ofa ke foaki atu ma’a moutolu, koe ‘emau
faifatongia pe he mala’e va’inga ke fakafiefia’i kimoutolu kae tautautefito kihe
kololia moe langilangi ‘ae ‘Otua Mafimafi.
Faka’osi pe ‘oku ‘oatu ‘ae fakamalo loto ma’ulalo mo’oni ki he’ene ‘Afio moe
kakai kotoa pe ‘oe fonua ‘i homou poupou ta’etuku moe lotu ta’etuku kuo mou fai
ma’ae ‘Ikaletahi. ‘Ofa ke faitapuekina kimoutolu ‘ehe ‘Otua Mafimafi mo ne toe
foaki ivi moe kelesi kia kimoutolu koe’uhi koe ngaahi ngaue lelei ‘oku kei toe
ke mou fakahoko.
‘Oku toe ‘oatu e kole loto ma’ulalo mo’oni meihe Timi 'Ikale Tahi kihe kakai
kotoa oe fonua pea pehe kihe kakai Tonga kotoa ‘iha tapa ‘o mamani ke mou lotu
mai mu’a ma’ae fanau he ‘enau teu tau faingata’a ko ‘eni mo England he ‘aho
Falaite moe toenga ‘oe RWC.
Mahalo koe ngata pe ‘ena e ki’i ongoongo ‘oku lava ‘o ma’u he taimi ni. Kataki
koe ‘u ta ‘e toki send atu, he ko ‘eku send atu ‘eni ia ‘e au mei he komipiuta
‘ae Reception ‘oku out a atu ai.
‘Oku ‘oatu e ‘ofa lahi atu kia kimoutolu kotoa moe kakai Tonga kotoa, mo kole
homou poupou mo homou lotu ma’ae fanau kihe teu tau ko ‘eni mo England.
‘Ofa lahi atu
Timi 'Ikale Tahi
France
| |
|