RUGBY FOOTBALL UNION  

October 17, 2007                                        News You Can Trust!!                                      Volume 7

FIVE STAR Finances Co. Ltd.

 

Tel.: 23-429

Fax:  24-786

fivestar@kalianet.to

Home

OSB Store & Fast Food

at Railway Rd.

The best in town!

Call: 25-477 or 28-957

Maama'anga Sanuali - Siulai '07

Kolomu

'Akilisi Pohiva

Cricitical Eyes of the Kele'a

No. 4 - Tourism Rep in Hawaii

No. 3 - Speak up ministers

No. 3 - Mou lea kau minisita

No. 2 - Kalafi Moala's criticism of well-known journalists

No. 1 - Different rules for Fiji and Tonga

Kolomu Ha'alofonua -

Ko e ha 'oku ta'emali ai 'a e tu'i?

Kolomu Manutala'aho

Kolomu 'a Rev. Siupeli Taliai

Ko Samiuela mo Saula

Ko 'Aisea mo e Politikale

Ko 'Ilaisia mo 'Ehapi

Kolomu 'a Patelesio Finau

'Oku tonu ke kau 'a e siasi he politikale

Should the church be involved in politics?

Kolomu 'a 'Akilisi Pohiva

Tuku'au Fakapolitikale mo hono ngaahi ha'aha'a

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fakafisi na'a hoko ha me'a

Kolomu 'a e PSA

Fika 12 - Sune 6, 2007

Fika 11 - Me 30, 2007

Fika 10 - Me 23, 2007

Fika 9 - Me 16, 2007

Fika 8 - Me 11, 2007

Fika 7

Fika 6 - 'Epeleli 17, 2007

Fika 5 - 'Epeleli 10, 2007

Job Vacancy - Accounting Officer

Fika 4 - Ma'asi 28, 2007

Fika 3 - Ma'asi 21, 2007

Fika 2 - Feb. 27, 2007

Fika 1 - Feb. 20, 2007

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fika 1

Polokalama 'Analaiso TV OBN

(Fai 'e Sangster Saulala & Dr. Tu'i Uata

Analaiso Fika 1

'Analaiso Fika 2

'Analaiso Fika 3

Kolomu Viliami Pasikala

E-Mails:

tongastar@yahoo.com

tongastar@hotmail.com

Ko ‘Aisea moe Politikalé

Na’e fekau ‘ehe ‘Otuá ‘a Mosese ke ‘alu ‘o fakahoko hono finangaló kia Felo. Na’e fekau ‘a Samiuela kia Saula, Netane kia Tevita, pea mo ‘Ilaisia kia ‘Ehapi; koe talanoa kihe palofita ko ‘Aiseá pea moe ngaahi malanga na’á ne faí, koe s˘pinga ia ‘o hono fekau ‘ehe ‘Otuá ha kakai ‘apasia kiate Ia ke fakahoko hono finangaló kihe kau Taki ‘oe Pule’angá moe Lotú ‘oe kuonga takitaha.

Koe Palofita ‘a ‘Aisesa na’e ma’olunga ‘a hono tupu’angá, tupu ‘ihe kolomu’a ‘oe Pule’anga Siutá (Selusalema, pea taka ofi kihe loto’a ‘oe Tu’í. ‘Oku ha ‘ihe vahe 6 ‘oe Tohi ‘a ‘Aiseá ‘a ‘ene fakamatala na’á ne ma’u ‘a hono ui ke ngaue fakapalofita ‘ihe ta’u na’e hala (mate) ai ‘ae Tu’i Siuta ko ‘Usaia.

Na’e loloa ‘aupito ‘ae Tu’i ‘a ‘Usaiá, pea koe ngaahi ta’u melino mo tu’umalie mo’oni ‘ae Pule’angá. Na’e fakalahi ‘e ‘Usaia ‘ae fefakatau’aki moe ngaahi Pule’anga kehé, pea mahu mo koloa’ia ‘ae kau ma’u mafaí, kau ma’olungá moe kau ma’u kelekelé. Ko hono pangó, na’e ‘ikai ke momo’i tokanga’i ‘ae kakai ma’ulalo mo masivá.

‘Ihe kamata’anga ‘oe ngaue fakapalofita ‘a ‘Aiseá, na’e have’i ‘ehe Pule’anga ‘Asiliá ‘ae Pule’anga ‘Isilelí kihe tokelau ‘o Siutá. Na’e fetuku popula ‘ae kakai ‘oe Pule’anga Tokelaú ki ‘Asilia ‘o talu ai ‘enau puli meihe hisitolia ‘o mamaní.

‘E fefe ‘ae ki’i Pule’anga Siuta? Ko eni ‘ae taimi na’e fai ai ‘ae ngaahi malanga fakapolitikale ‘a ‘Aiseá ‘o feinga ke fale’i fakalaumalie ‘ae kau Taki ‘oe Pule’angá moe Lotú. Na’e mahino kia ‘Aisea ‘i hono fakahinohino ia ‘ehe ‘Otuá koe palopalema faingata’a mo fakatu’utamaki kihe kakai ‘o Siutá ‘oku ‘ikai koe palopalema faka’ekonomika, ka koe palopalema fakalaumalie mo fakamolale ‘aia ‘oku felave’i totonu mo ‘enau tauhi kihe ‘Otua ko Sihova ‘Elohimí. ‘Oku vahe ‘e 66 ‘ae Tohi ‘a ‘Aiseá, ka ko ‘eni pe ha ki’i konga si’i ‘aupito ‘o ‘ene ngaahi malangá:

“Fanongo mai kihe folofola ‘a Sihová, hou’eiki faka-Sotoma; fokotu’u telinga mai kihe lao ‘a hotau ‘Otuá, ‘ae kakai faka-Komola. Koe ‘uma’aki ho’omou fakalahi feilaulau mai… kuou pahia ‘ieh fanga sipi tangata ‘oe feilaulau moifuá, moe ngako ‘oe manu fafangá,…’oku ‘ikai teu manako kiai…’Oua toe ‘omi nge’esi me’a’ofa…Fufulu kimoutolu, ‘ai kemou ma’a; ‘ave ‘ae kovi ‘o homou faiangá ke ‘oua na’a vakai ‘e hoku matá; tuku ‘ae faikoví: ako ke failelei; mamahi’i ‘ae faitotonú (justice), fakahaofi si’i ta’omiá (oppressed), malu’i ‘ae tamai maté, taukapo’i ‘ae uitoú…” (‘Aisea 1:1&17).

‘Oku fakahinohino ‘ehe Palofitá ‘ae kau Takilotú moe kau Taki ‘oe Pule’angá kihe founga totonu ‘o hono fai ‘oe lotú. Ko hono fai ‘oe lotú ‘oku hoifua ai ‘ae ‘Otuá ko hono “tuku ‘ae faikoví: ako ke fai lelei pea mamahi’i ‘ae faitotonú (justice),…” Ko hono iku’anga ‘oe feinga ke fetongi’aki ‘ae mo’ui fakalaumalié (tuku ‘ae faikoví, ako ke fai lelei pea mamahi’i ‘ae faitotonú), fetongi’aki ia ‘ae ouau fakatu’asinó ‘o hange koe ngaahi feilaulau, ngaahi katoanga fakalotu ‘oku fai ‘ehe kakai ‘oku ‘ikai kenau mamahi’i ‘ae faitotonú, ko hono iku’angá koe tatau matemate ‘ae Pule’anga ‘o Siutá mo Sotoma mo Komola. ‘Oku toki mahu’inga’ia ‘ae ‘Otuá ‘ihe ouau fakatu’aisno ‘oe lotú kapau ‘oku fai ‘eha kakai ‘oku nau tauhi ‘ae lao fakalaumalie mo fakamolale ‘ae ‘Otuá.

‘Oku taha pe ‘ae lotu ‘oku hoifua kiai ‘ae ‘Otua Mo’uí koe “tuku ‘ae faikoví: ako ke fai lelei; mamahi’i ‘ae faitotonú, pea fakahaofi si’i ta’omiá…etc.” ‘Oku ‘ikai ala fetongi ‘ae ngaahi me’a ko eni ‘oku fiema’u ‘e Sihova ‘aki ‘ae ngaahi polotu, konifelenisi, katoanga kai moe lotu etc.

“Ko ho’o silivá kuo tolosia, ko ho’o kavá kuo talovai. Ko ho hou’eikí kuo hoko koe angatu’u, moe takanga oe kau kaiha’a ‘oku nau manako kotoape kihe ngaahi foakí (bribes) ‘onau muimui fakaongoongo kiha ngaahi me’a’ofa (gifts)…” (‘Aisea 1:23).

“‘E hopo ‘a Sihova meo matu’a ‘o hono kakaí, pea mo honau hou’eikí. Ta ko kimoutolu kuo mou fakaeveeve ‘ae ngoue vainé (fonua): koe vete ‘o si’i masivá ‘oku ‘i homau falé. Ko ho’omou fai ke ha, ho’omou lailaiki (crushing) hoku kakaí, mo vau (grinding) ‘ae mata ‘o si’i masiva? Koe folofola meihe Ta’ehamai ‘a ‘Atonai Sihova Sapaoti…” (‘Aisea 3:14-15).

“‘Oiaue ‘a kinautolu ‘oku lau ‘ae koví koe lelei, pea lau ‘ae leleí koe kovi; ‘oku nau tuku ‘ae po’ulí koe maama, moe maamá koe po’uli; ‘oku nau tuku ‘ae koná koe melie, moe melié koe kona!…’Oiaue ‘a kinautolu koe kau mafi ‘ihe inu uainé, moe kakai fita ‘ihe hu’i kavá, ‘ae fa’ahinga ‘oku nau fakatonuhia ‘ae pau’ú koe’uhí koha koloa, ‘o fa’ao meihe faitotonú ‘ene tonuhiá. Koia hange ‘oku keina ‘ae vevé ‘ehe ‘elelo ‘oe afí, ‘o koto ‘ae musie momoá ‘ehe uló, pehe ‘e hoko honau aká koe koto popo, pea ‘e ‘oho hake honau fisí hange koe efú; koe’uhí kuo nau fakatale’i ‘ae lao ‘a Sihova Sapaotí pea koe folofola ‘ae Tapuha ‘o Isilelí kuo nau manuki kiai…” (‘Aisea 5:20-24).

“Kalanga ‘o ‘oua teke fakama’uma’u! Kaila ke hange ho le’ó ha talupité! Fakaha ki hoku kakaí ‘enau talangata’á, pea kihe fale ‘o Sekpé ‘enau hiá…’Ikai ko eni pe ‘ae ‘aukai teu manako kiai? Ke veteange ‘ae ngaahi ha’i ‘oku ta’etotonu hono ‘aí, ke tatala ‘ae ngaahi ha’i ‘oe ‘ioké, mo tukuange tau’ataina ‘ae kakai ta’omiá, ‘io, ke fesi’i ‘ae fa’ahinga ‘ioke kotoape? ‘Ikai ko eni foki, ke paki ua ho’o ma moe fiekaiá pea ke fakah˝ kiho falé si’i kau masiva kuo li’aki? Ko ho’o sio leva kiha taha ta’ekofu pea ke fakakofu, pea ‘oua teke toi mei ho kaingá…Te ke toki ui, pea ‘e tali ‘e Sihova; te ke tautapa, pea te Ne pehe, Ko Au eni…” (‘Aisea 58:1, 6-9).

‘Oku lau heni ‘ae Palofitá kihe me’a fakalotu maheni moe kakai ‘oku kau kihe lotú ‘oku ui koe ‘aukai. ‘Oku ‘iai ‘ae ‘aukai ‘oku manako kiai ‘ae ‘Otuá, pea ‘oku ‘iai ‘ae ‘aukai koe koto maumau taimi. Koe ‘aukai ‘oku manako kiai ‘ae ‘Otua Ma’oni’oní ko hono veteange ‘ae ngaahi ha’i ‘oku ha’isia ai ‘ae kakai masiva mo ma’ulaló.

Koe kakai kotoa ko eni ‘oku ha’isia ‘ihe ngaahi ha’i fakapolitikale, fakasosiale, faka’ekonomika, koe fanau kotoa kinautolu ‘ae ‘Otua na’á ne ngaohi kenau toto taha pe. ‘Oku ‘ikai  ha vete ha’i koe tokoni ‘ihe ‘aho ‘e 30 kae li’aki ‘ae mahina ‘e 11.

Koe ngaahi malanga ko eni ‘a ‘Aiseá na’e fehi’a kiai ‘ae tokolahi na’a nau faingamalie ‘ihe founga fakalotu mo fakapolitikale ‘ae Pule’anga Siutá. Ka neongo iá na’e mahino kia ‘Aisea ‘oku ‘ikai ala mavae ‘ae ‘apasia moe talangofua kihe ‘Otua Ma’oni’oní moe pau kete kau ‘ihe mo’ui fakapolitikale mo fakalotu ‘ae kakaí.

“Koe hala na’e fou ai hotau ‘Eikí; Koe hala pe ia ‘oku taau ke fou ai ‘Ene kau Sevanití.”

Dataline Systems

"The  Computer Doctor"

Call:  27-773

 

New Millennium

Motors

"Drive in Class & Style"

@ Hofoa or Ha'ateiho

Call:  Lesieli Namoa

Tel:  (676)22-691

Tonga*Star* & Kele'a Letters

Ki he 'Ikale Tahi - Rev. Tu'itupou Kaea, Pomona, USA

'Oku ta'efakalao hono ta'ofi e lea 'a e kau fakafofonga - Siaosi T. Makaafi (Salt Lake City, Utah)

Kuo polo'uto e faihala, hikisia mo e fieme'a he kau taki Tonga - Ma'upale

Tuku e fakakauleka Kalafi mo e Taimi - David Kolo

Tongasat mo e tu'unga satelaite 'a e pule'anga - David Tapiaka (NZ)

Nusinusi e lelei fakalukufua - Matava'inga

Tuli Palemia mei he A3Z - Sio TV

Palemia ma'ulalo taha 'a Tonga - Kau inu kava

Sione Taumoepeau mo e kau te'epato - Matu'a Tauhifanaua

Lahi loi Taimi 'o Tonga - Temo Mo'oni

Fale e Tu'i mo e laui miliona 'a e fonua - Kainanga e fonua

Poupou ki he Poate 'Akapulu - Fe'ao & Lotu Vunipola (Bristol, UK)

PM's delay tactic is selfish, foolish... - Paul (Nuku'alofa)

'Ai ha me'afua kasa fo'ou - Ta'efiemalie

To'o Tupou V mei he 'ulu Siasi SUTT - Faifekau mateaki SUTT

Manilala mo e Maliuana - Tala kei Kapa