RUGBY FOOTBALL UNION  

October 17, 2007                                        News You Can Trust!!                                      Volume 7

FIVE STAR Finances Co. Ltd.

 

Tel.: 23-429

Fax:  24-786

fivestar@kalianet.to

Home

OSB Store & Fast Food

at Railway Rd.

The best in town!

Call: 25-477 or 28-957

Maama'anga Sanuali - Siulai '07

Kolomu

'Akilisi Pohiva

Cricitical Eyes of the Kele'a

No. 4 - Tourism Rep in Hawaii

No. 3 - Speak up ministers

No. 3 - Mou lea kau minisita

No. 2 - Kalafi Moala's criticism of well-known journalists

No. 1 - Different rules for Fiji and Tonga

Kolomu Ha'alofonua -

Ko e ha 'oku ta'emali ai 'a e tu'i?

Kolomu Manutala'aho

Kolomu 'a Rev. Siupeli Taliai

Ko Samiuela mo Saula

Ko 'Aisea mo e Politikale

Ko 'Ilaisia mo 'Ehapi

Kolomu 'a Patelesio Finau

'Oku tonu ke kau 'a e siasi he politikale

Should the church be involved in politics?

Kolomu 'a 'Akilisi Pohiva

Tuku'au Fakapolitikale mo hono ngaahi ha'aha'a

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fakafisi na'a hoko ha me'a

Kolomu 'a e PSA

Fika 12 - Sune 6, 2007

Fika 11 - Me 30, 2007

Fika 10 - Me 23, 2007

Fika 9 - Me 16, 2007

Fika 8 - Me 11, 2007

Fika 7

Fika 6 - 'Epeleli 17, 2007

Fika 5 - 'Epeleli 10, 2007

Job Vacancy - Accounting Officer

Fika 4 - Ma'asi 28, 2007

Fika 3 - Ma'asi 21, 2007

Fika 2 - Feb. 27, 2007

Fika 1 - Feb. 20, 2007

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fika 1

Polokalama 'Analaiso TV OBN

(Fai 'e Sangster Saulala & Dr. Tu'i Uata

Analaiso Fika 1

'Analaiso Fika 2

'Analaiso Fika 3

Kolomu Viliami Pasikala

E-Mails:

tongastar@yahoo.com

tongastar@hotmail.com

Fakafisi Palēmia mo hoo Kapinetí, koe founga fakamoveuveu oku mou Tatakiaki ae Fonuá

- Viliami Pasikala

Ihe eku ātikolo fakamuimuí, naá ku fai ai ha tautapa kihe Puleangá moe Palēmiá ke foki kihe sikuea uluaki lipooti ae kōmiti a Halapuá pea fai moha fakalelei. Meapango kuo uluisino ae moui afungi moe kia kekeva ihe kii Palēmia pakia fooú ni, pea moe fie lava meá ni, fakataha pe mo ene timi Kapineti Vaipaló. Naá ku fakahā foki ke fakatatali moe teu langa foou o Nukualofá, kae fai ae fakaleleí, halaatā, ae telinga veli pe kapitení, loketi kinautolu ki Siaina o aleai ae laungeau milioná. Mahalo naa lahi ange ae maumau kihe fonuá oka tali ae noó ni ,ihe maumau nae hoko ihe 16/11 oe tau kuo osí. 

Oku totonu koe Tonga kotoapē ke tuku ae Taemahino, malualoi moe ilifiá katau tuu kalikali o leaaki ae mooni, ke malui hotau fonua mei haane tō kiha tuutāmaki. Tau loto lahi mo tuu fakataha o fekaui ae Palēmiá mo ene Kapitení, kenau fakafisi ā, he koe founga fakatupu moveuveu oku nau tataki aki a Tonga, pea naa nifi ae aho 16/11, kae toe hoko ha tau fakalotofonua [civil war], o hulu faufaua ae fakaauha e kaikai mongea ai a hotau fonuá. Tau ako meihe Hisitōliá. Koe ngaahi fonua hau o māmaní nae ikai tuu hake honau lotó ki honau kakaí ihe taimi tā ae piliote oe liliú. Koia oku mahuinga ketau fakafelāvei mo ako analaiso he oku teeki ai hala ae hisitōliá pea moe ngaahi palofisaí, pea oku tonu leva ke fenāpasi ae liliú moe kuonga oku tau luelue holo ai i māmaní ke ako mei ai ha ngaahi toutangata kiha mea oku lelei kihe kahaú.

Koe ngaahi founga tataki fakatupu moveuveu ae Palēmiá mo ene Kapinetí, oku nau foua ae ngaahi founga tatau nae foua mai ehe ngaahi fonua oe mamaní, aē naá ne fakatupu ae TAU ULUAKI a Māmani ihe 1914-1918. Pea oku ikai koha toe loi eni, ka kuo osi fakamoonii  matakikilai mai ehe Hisitōliá pea oku meai lelei pe ehe kotoa oe kau Minisitaá, ae tupuanga oe TAU LAHI ULUAKÍ, ka oku nau afungi pe, kia kekeva, fevalealoi mo ilifia ke tuuaki mo taukavei ae mooní. Ko hoomou tali koā ke hā? Ke tau ae fonuá, kamou toki fakafisi? Koehā koā hano toe aonga?

Nae ikai mei hoko ae Tau lahi Uluakí ka koe ngaahi fuu kupui fefie [founga ngāue] mōmoa nae ngāueaki ehe ngaahi fonua i fakatoka mo tafunaki aki ae AFÍ (TAU LAHI 1) pea tuai pe ke mofisi ha kalofiama kuo puho ae ngaahi fuu kupui fefié o hoko ai ae TAU LAHI ULUAKÍ. KAPINETI! koe founga ia oku ngāueaki ehe Palēmiá mo kimoutolu kotoa, pea kapau oku ikai temou ilo, tupu mei hoomou afungí, pea tuku pe ke toe fakamanatu atu ae ngaahi fuu kupui fefie mōmoá (founga ngāue) naa nau tutu a māmaní (1914-1918), pea mou toki fakahoa kamau fakatatau moe founga taki ae Palēmiá pea mo kimoutolu oku mou tataki aki a Tonga ihe aho ní.

Koe ngaahi uhinga tefito eni (founga ngāue) nae tupu ai ae tau lahi 1.

1) Koe OFA FONUA pe MATEAKI FONUÁ (NATIONALISM)

2)Koe LANGA FAKAKAUTAU (MILITARISM)

3) Koe FAKAFAAFAAHI (ALLIANCES SYSTEM)

 4) Koe LANGA EMIPAEA (IMPERIALISM)

1. Koe OFA FONUA pe MATEAKI FONUA (NATIONALISM) koe feinga ke mau ha fuu kolōlia. Koe KOLŌLIÁ koe feinga ke mau ha fuu ngeia pe langilangi pea koe uho pe elito oe kumi Ngeia pe langilangi koe fuu mātuaki  SIOKITA lahi fakauliulia. Kapineti kataki pe kae ai hangatonu atu ae mooní, ko hoomou tefitoi alanga mahakí koe moui SIOKITA, koe tupuanga eni oe kii vela a Nukualofa ihe 16/11.

2. Koe LANGA FAKAKAUTAU (MILITARISM). Kapineti kuo mou uki hono fakatokolahi oe kau Sōtiá, lolotonga iá oku ikai ha paanga ae Puleangá.” Oku fiha ae vahe ae kau sōtia oku nau leo ae ngaahi feituu oku fakataputapuí,o mavahe meihe enau tefitoi  vahenga?? Oku mau kakato enau vahé pe ikai?? Nae hāele ae Tuí pea ke mea atu ai Palēmia o aahi kihe tukuanga mahafu ae Sōtiá. Koe paanga mei fē nae  kumi aki  ae mahafu? Koe laui miliona e fiha e ave e hoomou Esitimeti hokó (2007-2008) kihe Sōtiá. Kofē hotau fili e sii alu ai emau fanau mo emau fanga tamai oku nau Sōtiá kenau tau? Pea nau sii mate ai, kamau taefanau mo taetamai ihe kahau? Ikai koā kapineti, kuo mou toe langa etau vaa fakakautau? (Rearming).

3. Koe faafaahi (Alliances System). Nae mavaeua ae māmaní ihe fakafaafaahi pea nau fesiofaki o teuteu pe ke tau tāmate ngaahi fonua naa tau faahi (Tripple Entente) moe ngaahi fonua naa tau fili (Tripple Alliances). Koehā ae mea oku  hoko i Tonga ní. Faahi ae kakaí fesiofaki ia moe faahi ae Puleangá. (Toe pe ha kii foi masi ke kohii). Mooni koā Kapineti oku ikai kemou tali ha fakalelei moe kakaí mo honau kau fakafofonga? Mooni koā Kapineti oku mou faisooi (tohoakii) ae kau Taki lotu, ofisa kolo, Pule Fakvahe moe niihi kehe tokolahi kemou faahi? Mooni koā Kapineti oku mou poupoui mo faisooae ngaahi  nusipepa  e niihi kenau fehangahangai moe Kelea? Fēfē moe TV OBN? Oku mou loto pe koā Kapineti ke mavaeua  mo fakafaafaahi  ae fonua? Tuku ae moui AFUNGÍ, oua temou toe foua ae hala  nae fou ai ae māmaní.

4. Langa Emipaea (IMPERIALISM). Meapango heikai lava e hotau ivi fakaekonōmiká moe ivi fakakautau ketau puke fakamālohi mai aki ha konga fonua. Ka oku fotunga kehe Kapineti hoomou langa Emipaea i hotau kii fonuá, kuo mou vahe tuunga ihe etau kii ekonōmiká fakataha pea mo Falelahi (Haa Moheofo) kae tau toe vavale sii kau masivá, ae tokolahi oe kakai oe fonuá, i hoomou  founga Tanaki paanga (Tukuhau) mamafá.

Fakahoa ae ū founga e 4 i olungá, Kapineti pea moe ū founga oku mou tataki aki a Tongá. Kapau leva oku nau tatau 100% pea mou ofa mai ā kamou fakafisi leva ihe kei faingamālie ae fonuá, naa mou feholaki  kiha ngaahi fonua muli kae inumia  ehe kakai oe fonuá ae kona a hoomou ū foungá. Fakafisi kae fokotuu ha Puleanga  Fakataimi. Oku tau osi feilongaki pe ihe anga etau nofó talu mei tuai pea oku mau kei lolongo pe o sio meihe niuvākaí pea mālō eni kuo tau ako mo lotu, pea oku ngali saiange emau lotu meihe Loló. Koehā hono uhinga? He oku kei fakatatali atu a Siope Soakai, Kakahu, Fangupo, Kaianuanu, Kisikisi, Maka Toa, Makapapa  nae toutou talanoa kiai ae tohinoa a Tokiukameá (Mariner), pea moe kau helo o Pouono meihe fuu ovava ko tauhi kiaí moe matapā ko lotu mooní.

- mei he Kele'a

Dataline Systems

"The  Computer Doctor"

Call:  27-773

 

New Millennium

Motors

"Drive in Class & Style"

@ Hofoa or Ha'ateiho

Call:  Lesieli Namoa

Tel:  (676)22-691

Tonga*Star* & Kele'a Letters

Ki he 'Ikale Tahi - Rev. Tu'itupou Kaea, Pomona, USA

'Oku ta'efakalao hono ta'ofi e lea 'a e kau fakafofonga - Siaosi T. Makaafi (Salt Lake City, Utah)

Kuo polo'uto e faihala, hikisia mo e fieme'a he kau taki Tonga - Ma'upale

Tuku e fakakauleka Kalafi mo e Taimi - David Kolo

Tongasat mo e tu'unga satelaite 'a e pule'anga - David Tapiaka (NZ)

Nusinusi e lelei fakalukufua - Matava'inga

Tuli Palemia mei he A3Z - Sio TV

Palemia ma'ulalo taha 'a Tonga - Kau inu kava

Sione Taumoepeau mo e kau te'epato - Matu'a Tauhifanaua

Lahi loi Taimi 'o Tonga - Temo Mo'oni

Fale e Tu'i mo e laui miliona 'a e fonua - Kainanga e fonua

Poupou ki he Poate 'Akapulu - Fe'ao & Lotu Vunipola (Bristol, UK)

PM's delay tactic is selfish, foolish... - Paul (Nuku'alofa)

'Ai ha me'afua kasa fo'ou - Ta'efiemalie

To'o Tupou V mei he 'ulu Siasi SUTT - Faifekau mateaki SUTT

Manilala mo e Maliuana - Tala kei Kapa