KAUTAHA
‘AE KAU NGäUE FAKAPULE’ANGA
PSA
Public Service Association
Unity & Solidarity Forever
PSA
Kau Mēmipa, ‘oku fakamāfana ma‘u pē ‘a e taimi
‘oku tau felōngoaki ai/ ko ‘ene mahino ‘oku tau
fakakaukau tatau ki he ngaahi me‘a ‘e lelei fakalukufua ki he
kau Ngāue Faka-pule‘anga/ mo e Fonua/
fakakātoa. Pea ‘oku tau fakafeta‘i ki he ‘Eiki/ ‘i
hono tauhi mai kitautolu ke kei hoko atu e fai fatongia/. ‘Oku
tau fakafeta‘i mo fakamālo kotoa pē ki he ‘Ene ngaahi fakakoloa
‘o tau lave monū ai mo hotau ngaahi fāmili/. ‘Oku mau
fakamālō atu he fai tōtōivi homou ngaahi fatongia/ ‘o
kei fakataumu‘a‘aki ai pe ‘a e Fakamaau Totonu/, Pule
Lelei/ mo e Vahevahe Taau/ ‘o tatau ai pē
pe ko e hā ‘a e tu‘unga ‘oku ke ‘i ai he Ngāue‘anga/
pe Sosaieti/.
Ngaahi Ongoongo
- Na’e foki atu ‘ihe Tokonaki 17 ‘o Ma’asi/
‘a Mr. Alan Ware mei he PSA ‘a Nu’usila/ hili ia
‘ene ‘i Tonga/ ni ‘ihe uike ‘e taha ko ‘ene ha’u
‘o vakai’i pe ko e hā ha ngaahi me’a ‘e lava ke tokoni mai
ai ‘ae NZ PSA ki he’etau Kautaha/. Ko e taha ‘oe
ngaahi tokoni kuo fakapapau’i/ ko ‘enau
fakapa’anga mai ha tokotaha ke ‘alu ‘o ako ngaue ‘ihe NZ PSA
‘iha uike ‘e 2 ki he ngaahi founga ki hono fakalele ha
kautaha PSA pea mo ‘omai ha ngaahi polokalama ke tokoni ki
he fokotu’utu’u ngāue ‘etau Kautaha ke toe fakalakalaka ange
ki hono tokangaekina ‘etau ngaahi totonu ‘ihe ngaue’anga/. Kuo
fili ai ‘ehe Poate Pule/ ‘etau Sekelitali
Fakataimi/, Mele ‘Amanaki, ke ne ‘alu ‘o fai ‘ae
ako ko eni/ ‘ihe faka’osinga ‘o Mē;
- Hangē ko ia kuo mou me’a’i/
‘oku lolotonga fakamalōlō’i fakataimi ‘ehe Pule’anga/
‘o fakafou ‘ihe PSC ‘a ‘etau Sekelitali Fakataimi/
mei he ngāue ko ‘enau tukuaki’i na’a/ ne ngaue
hala’aki ‘ae ‘imeili ‘ihe ngāue mo fakafepaki ki he hono
Pule (Employer – Government) ‘i he‘ene fetu’utaki tu’o 3 ki
ho’omou kau Fakafofonga (Delegates) ‘o fanongonongo ‘etau
Fakataha Lahi Makehe (Special AGM) na’e fakahoko ‘i Novema
13 pea mo ‘ene fakahoko mai ‘ae ola ‘oe fakataha/
‘i hono fatongia ko ‘etau Sekelitali Fakataimi/. Kuo
’osi ‘ave foki ‘e Mele ‘ene taukapo ki he PSC ka ko e lava
eni ‘ae uike ‘e 6 mo e te’eki fai ha tali ki he ‘ene tohi/. Kuo
‘osi toe fakahū atu foki ‘e Mele ‘ene tohi ‘e taha ‘ihe ‘aho
Falaite 16 ‘o Ma’asi/ ki he PSC ‘o launga’i
kinautolu (Mishka Tu’ifua, Tai’atu ‘Ata’ata, Ross Chapman)
‘ihe fu’u tuai pehē ‘enau ngāue/ he ‘oku mahino
kuo nau maumau’i ‘ae ngaahi Kupu ‘ihe ngaahi Tu’utu’uni ki
he Ngāue Faka-pule’anga ki he Ngaahi Founga ki he Fakalelei
‘oha Mamahi moe Lāunga/ ‘oe 2006 [Public Service
(Grievance & Dispute Procedures) Regulations 2006].
‘Oku ‘iai foki ‘ae hoha’a ‘ae Kōmiti Pule/
pe ‘oku ‘ilo’i koā ‘ehe kau Komisiona/ ‘ae founga
ngāue fakapule’anga/ he ‘oku nau fakamalōlō
ta’e‘uhinga lelei ‘ae kau Ngāue Fakapule’anga/ ‘o
uesia ai ‘enau ngaahi totonu ‘ihe Ngāue’anga/ ‘o toe
uesia ia mo honau ngaahi famili/. Na’e ‘iai ‘ae
fakamatala ‘o pehē ko e tu’utu’uni na’a nau fai/ ko e
fale’i koā ‘ae Potungaue Lao ‘ae Pule’anga/. Pea ko e
fehu’i/, ‘oku ‘ikai ‘iai nai ha toe fakakaukau lelei
ange ia ‘ae kau Komisiona/ ‘i he’enau sio ki he
ngaahi fakamatala kuo ‘oatu/; pea ka ‘eke ‘ihe
Fakamaau’anga/ ‘ae hala ‘o ‘enau fua fatongia/,
ko hai te ne totongi honau mo’ua? Pa’anga taautaha pē ‘a e kau
Komisiona/, pē ko e ngaahi ngāue’anga ‘oku nau ngāue
ai/ (WBOT, TCC & Office Equipment/Pacific Timber
Hardware), pē ko e toe hilifaki pē ki he tu’a ‘oe Kakai ‘oe
Fonua/ ke totongi mei he’enau pa’anga tukuhau? ‘Oku
vahe pa’anga ‘e $600 - $800 ‘ae kau Komisiona/ he
māhina, ‘o tatau ai pē pe te nau fakataha pe ‘ikai (neongo na’e
tala ‘ehe Palēmia/ he letio moe televisone/’
‘ihe taimi na’e fai ai ‘ae hoha’a ‘ihe fili koia ‘ehe Palēmia
‘ae kau Komisiona ko eni/ tokua ‘oku nau ngāue ta’e
ha totongi) ko ia ‘oku totonu pē ke nau totongi mei honau kato/
‘ae ngaahi nunu’a ‘enau fua fatongia hala/.
Pea kapau leva ko e mo’oni ko e tu’utu’uni
na’e fai ‘ehe kau Komisiona/ ko e fale’i ‘ae
Potungaue Lao/, ‘oku fakame’apango’ia ‘ae Kōmiti Pule/
he na’e fokoutua ‘ae Minisitā Lao/, he palopalema
tatau ‘ihe konga ki mui ‘oe 2005 ‘i hono fekau’i ‘ehe Kapineti/
kene fakafisi mei he ngāue ko e ‘uhi/ ko ‘ene lea ‘i
Pangai Si’i lolotonga ‘ae tukungāue ‘ihe 2005/ ko e
pehē ‘oku fakafepaki ‘ene lea na’e fai/ mo hono Pulé
(Employer – Government) ‘i hono fatongia ko e fale’i fakalao ki
he Pule’anga/ ‘i hono tu’unga ko e ‘Ateniseniale Pule
‘ihe Potungāue Lao/. Na’e mahino ki he tokotaha/
ni ‘ene totonu fakalao/, ‘ae totonu, ko ia na’a/
ne ‘eke ai ki he Pule’anga/ ke totongi ange ‘ae
pa’anga lahi kapau te nau fakangata ‘enau aleapau ngāue te’eki
‘osi ‘ae taimi aleapau ngāue/ pea ka nau tuli ia he
ngāue/ te ne faka’ilo ‘ae Pule’anga/ pea
tene ‘eke ‘ae toe fu’u pa’anga lahi ange. Lolotonga ‘a e taimi
ne fai ai e fetalanoa‘aki ‘a e tokotaha ni (‘Ateniseniale) mo e
Pule’anga ki ha founga ‘e vete’aki ‘a e femamahi’aki ‘i he me’a/
ni, na’a ne fetu’utaki ai ki he Tokoni Sekelitali ‘a e Kōmiti
Fakataimi ‘ae kau tukungāue, (Mele ‘Amanaki) ‘o kole ha tokoni
mei he Komiti Fakataimi. Na’e fai ai ha toutou fetalanoa’aki ‘i
he vaha’a ‘o e Tokoni Sekelitali mo e ‘Ateniseniale ‘o a’u ki he
tu’unga kuo fai ha felotoi ke fakahū ai ‘e he Tokoni Sekelitali
(Mele) ‘ae kole ‘ae ‘Ateniseniale ki he Kōmiti Fakataimi ‘a e
Kaungaue Fakapule’angá ke nau teuteu ke tokoni ki he teu hopo ‘a
e ‘Ateniseniale mo e Pule’angá. Na’e tali lelei ‘e he Kōmití ‘a
e kole/ ni he na’a nau tui ‘oku tonuhia ‘a e tokotaha
ni (‘Ateniseniale) he tukuaki’i na’e fai ‘ehe Kapineti/
he ‘oku ‘iai ‘ae totonu fakakonisitutone ‘a ha taha kene lea ha
me’a ‘oku fie lea ai kae mahino pe ‘oku ‘ikai tene lau’i kovi ha
taha. Na’e ongo’i ‘e he Kōmiti ‘a e tau tapa kuo fai maí he na’e
hounga ‘aupito kiate kinautolu ‘a e tokoni na’e fai ‘e he
tokotaha/ ni he’ene lea fakalotolahi ki he kau
tukungāue/. ‘Ikai ke ngata pē ai, ko hono fatongia
totonu kene fale’i ‘ae Pule’anga/ ‘o kau ai mo
kinautolu ‘ae kau ngāue ka ko e mo’oni ia ‘oku ‘ikai toe ‘ekea,
tonu fakalaumālie pea tonu fakamolale. Pea lolotonga ‘etau kei
tatali ke fetu’utaki ange ‘a e ‘Ateniseniale ke fakapapau’i ange
‘ae ‘aho hopo/ kuo tau fanongo kuo fakanofo Minisitā
Lao ia. Ne talu ai ‘o ‘ikai toe fai ha fetu’utaki ange pe toe
fai ha felōngoaki. Ko ‘Ofa ‘oku totongi ‘ofa pē. Ka ‘i he hoko
‘a e ngaahi me’a pehe/ ni ‘oku ‘i ai e fifili lahi ‘a
e Poate Pule/ ‘o tau tefito ki he he mo’ui ngalo ‘ae
Minisitā ni, ne kole tokoni he taimi na’e fokoutua ai he
faingatāmaki tatau ‘o hangē koia ‘oku ‘iai ‘a ‘etau Sekelitaki
Fakataimi ‘ae PSA he taimi/ ni pea ‘oku mahino lelei
mo ne ‘ilo’i ‘ae totonu fakakonisitutone ‘a e Sekelitaki
Fakataimi/ ka ne tali ke fai ‘ae fale’i ko iá mei
he’ene Potungaué ke fakamalolo’i ‘a Sekelitali Fakataimi mei he
ngaue/. Fakamālō atu hono taukave’i e totonu/.
Kapau ko e founga ia ‘oku tau lele ’aki mai he lolotonga/
ni, ‘oku kole fakamolemole atu ‘a e Poate Pule ‘a e PSA, ‘oku
‘ikai kauhala taha ‘a e totonu ia ko ia/ mo e mo’oni
faka-Kalisitiané.
- Na’e fakahū atu ha faka’ilo ‘e
he’etau Sekelitali Fakataimi/ ‘a Lōpeti Senituli
(Siana Faiongoongo ‘ae Palēmia) ko e ‘uhi/ ko
‘ene fa’u ha ngaahi fakamatala loi mo fakalilifu fekau’aki
mo ia mo ha ni’ihi kehe ‘o tufaki ‘ihe initaneti/
‘ihe ‘aho 28 ‘o Tisema 2006 pea ‘oku ne maumau’i ai hono
ongoongo/. Ko e ngaahi fakamatala loi ko eni/
‘oku fekau’aki tonu pe ia moe fua fatongia ‘etau Sekelitali
Fakataimi/ ‘ihe’etau Kautaha/
lolotonga ‘ene fakafofonga’i kitautolu ‘iha fakataha na’e
fai ‘ihe ta’u kuo’osi/. Ko e ‘uhi/ kuo
‘i Fakamaau’anga ‘ae hopo/ ni, ‘e tuku ke toki
fai pe mei ai ‘ae fakama’opo’opo mo e aofangatuku/. Ka
‘oku fu’u tokanga lahi ho’omou Poate Pule/ ki he
ngaahi ngāue pango kuo hā mai mei he kau Taki ‘oe Pule’anga/
ki he kau Taki ‘o ‘etau Kautaha/ ‘ihe ngaahi
tukuaki’i loi mo ta’efakapotopoto kuo nau fai/
pea ‘oku mahino ‘oku fai ‘ihe loto ‘ita moe taaufehi’a pea
‘oku ‘ikai taau eni mo ha kau Taki ‘oha Pule’anga. ‘Oku
fakaloto lahi atu ho’omou Poate Pule/ ke ‘oua
na’a mou ilifia ‘o kapau ‘oku hā atu ha fakailifia’i
kimoutolu ‘e ho’omou kau Taki ‘ihe ngāue/ ko e
‘uhi/ ko ho’omou mēmipa ‘ihe PSA/. Kapau
leva ‘oku ‘iai ha fakailifia pehē atu kiate kimoutolu pea
mou fetu’utaki mai he vave taha/ ke fai ha ngāue
ke fakalelei’i ‘ae me’a ko ia/. “THE TRUTH SHALL
SET US FREE”.
- Tu’unga he fakaafe mei he
‘Ofisi Haikomisiona Nu’usila ‘i Nuku’alofa/ ni,
na’e fakahoko ha fakataha ha ongo fakafofonga ho’omou Poate
Pule/ mo ha ongo ‘Ofisa mei he ‘Ofisi ‘oe Palēmia
mo e Potungāue Ki Muli ‘a e Pule’anga Nu’usila/
he uike ‘e 2 kuo hili/. Ko e taumu’a ‘oe fakataha/
ni ko e ōmai ‘ae Pule’anga Nu’usila/ ke vakai’i
‘ae tūkunga ‘oku ‘iai ‘a Tonga/ ni mo ma’u ha
ngaahi fakamatala mei he ngaahi kulupu kehekehe ‘ihe Fonua/
ki he’enau vakai ki he me’a na’e hoko kimu’a ‘ihe ‘aho 16/11/,
‘aho 16/11/, taimi/ ni moe tu’u ki he
kaha’u/ . Na’e makatu’unga foki ‘ae ‘a’ahi/
he ‘oku mahino ki he Pule’anga Nu’usila/ ko e
ngaahi ongoongo pe ‘oku nau ma’u/ ko e ngaahi
ongoongo ‘oku tufaki ange mei he Pule’anga/ mo e
Letiō & Televīsone ‘ae Pule’anga/ kae si’isi’i ha
ngaahi fakamatala mei he kakai ‘oe Fonua/.
Na’e ‘eke ai ‘ehe ongo ‘Ofisa/ mei
he Pule’anga Nu’usila/ pe na’e kau nai ‘a ‘etau
mōtolo/ (Pule’anga) mo hono founga fakahoko ‘ehe
Palēmia ‘i Falealea/ ke ne fakatupunga ‘ae palopalema
na’e hoko he 16/11/. Ko e ngaahi me’a eni na’e
fakamahino ki he ongo ‘Ofisa mei he Pule’anga Nu’usila/
‘oku tui ‘ae Poate Pule/ ki he me’a na’e hoko/
pea ‘oku ‘ikai puli ‘iha taha he fonua/ ni: (1)
ko e mōtolo ‘oku taku ko e mōtolo ‘ae Pule’anga/ ke
mahino ko e mōtolo pe ia ‘ae Kau Minisita/, Palēmia/
mo e Tu’i/ pea ‘oku ‘ikai kau ai ‘ae kau Ngāue
Fakapule’anga/ ia he na’e te’eki tu’o taha hano ‘omai
‘ae mōtolo ko eni/ ke fai ha vakai kiai ‘ae kau ngāue/;
(2) ko e founga na’e fai‘aki hono fakahā ‘oe mōtolo/
na’e ‘ikai totonu he na’e ‘ikai fakafou ‘i he Falealea/
lolotonga hono tālanga’i ‘o e lipooti ‘ae Kōmiti ‘ae
Tu’ipelehake/ ka na’e fakahā ia ‘ehe Palēmia ki he
kau faiongoongo/ ‘i tu’a mei he Fale/;
(3) pea toe kanoni ‘aki ‘ae ‘ikai ke ne mu’aki fakahū ‘enau
fakakaukau/ ki he Kōmiti ‘ae Tu’ipehelehake/
he na’e ‘osi fai hono ‘eke pē ‘oku ‘iai ha’anau mōtolo pea na’a
nau fakahā ki he Tama Tu’ipehehake kuo mama’o/, “‘IKAI,
ko e tali pe ki he lipooti/”;
(4) kā ‘i he mahino ko ‘eni ‘oku ‘ikai ‘iai ha’anau matapā
(Palēmia moe kau Minisitā lolotonga/) ki he loto
Pule’anga/ he mōtolo na’e ‘omai he lipooti ‘ae Kōmiti
‘ae Tu’ipelehake/ ‘o hangē ko ia ‘oku nau lave monū
ai he taimi/ ni ‘i hono fili kinautolu ‘ehe Tu’i/,
na’a nau fai leva ‘ae fo’i fakapuli mālie kae fu’u
fakatu’utāmaki fau, ‘o pehē tokua ko ‘enau mōtolo/
ko e finangalo ia ‘oe Tu’i/ ‘ihe Fakataha Tokoni/;
(5) ko e me’a ‘oku ‘ikai mahino ki he Palēmia moe
Kapineti/, ko e loto ‘oe tokolahi Kakai ‘oe Fonua/
‘oku fai kiai ‘e tokanga/ ka ‘oku ‘ikai ko e
finangalo ‘oe Tu’i/ pea ko e toki me’a ia ‘ae Tu’i/
kene tali pe ta’etali ‘ae loto ‘oe tokolahi hono Kakai/
pe ‘ikai ‘ihe taimi ‘e toki paasi mai ai mei he Falealea ki ai/;
(6) na’e ‘ikai puli ‘iha taha ‘oku ‘iai hano ‘atamai
lelei ‘i Tonga/ ni na’e ‘osi lahi pe ‘ae ngaahi
faka’ilonga ki he Pule’anga/ ‘oku fu’u ‘ita lahi ‘ae
tokolahi ‘oe Kakai ‘ihe Fonua/ hangē ko ia na’e hā
‘ihe ngaahi fakataha ‘ae kau Fakafofonga ‘ae Kakai mo e Kakai
‘ihe ngaahi kolo; (7) pea toe hiki hake ‘ae ‘ita ko ‘eni/
he mahino mai ‘oku hangē ‘oku tautoloi ‘ehe Palēmia ‘ihe
Falealea/ ‘ae ‘ai ke paloti’i ‘ae ngaahi fokotu’u
na’e hā ‘ihe lipooti ‘ae Kōmiti ‘ae Tu’ipelehake/;
(8) ‘ikai ngata ai/ ko e toe feinga ko ia ke ‘oua
na’a lava ha fakataha ki Pangai Si’i/ ‘aki ‘ae feinga
‘ae Kapineti/ ke lisi ‘ehe Sōtia ‘a Pangai Si’i;
(9) pea moe feinga ke ta’ofi ‘ae le’o ‘oe Kakai/
‘aki hono teu tāpuni ‘oe TV OBN/; (10) moe toe
fakatupu fakamatalili ‘ae ki’i falukunga kakai tokosi’i pe na’a
nau a’u nai ‘o toko 20 ‘o fakafepaki mei Pangai Lahi kihe
fakataha ‘i Pangai Si’i/ ko ‘enau poupou ki he
Palēmia ‘o nau kamata ‘ae fe’ohofaki mo e fetā’aki/
‘ihe ho’atā ‘oe 16/11/; (11) ‘o hoko ‘ae
moveuveu ‘i Pangai Si’i ko e ‘uhinga lelei eni ke tukuaki’i ‘ehe
tafa’aki ‘ae Pule’anga/ tokua ‘oku ‘ikai malu ‘enau
mo’ui/ pea ‘ikai ke nau poupou’i ke ava ‘ae Falealea
he 16/11/.
Ko e ngaahi me’a kotoa ‘e 11 ‘oku hā ‘i
‘olunga/ na’e hoko ‘ihe uike ko ia ki mu’a mo e uike
‘oe 16/11/ ‘aia na’e hoko ke tafu ‘ae ‘ita lahi ‘ihe
loto ‘oe Kakai/ pea hoko ai ‘ae fakatamaki ‘oe 16/11/,
tukukehe ange ‘ae ngaahi me’a kuo hoko he ta’u eni ‘e 20 tupu
pea toutou ‘ave tohi tangi ai ‘ae Kakai ‘oe Fonua/
kia Tupou IV moe Falealea/. ‘Aia ko hono fakalea ke
toe mahino ange/ ko e tupu’anga ‘ae ‘ita ‘ae Kakai/
‘o hoko ai ‘ae fakatamaki ‘oe 16/1/ moe mole ‘ae $130
miliona tupu ‘ae Kakai/, kau Pisinisi/ mo
e Fonua/ ko e ngāue pango ‘ae Palēmia moe Kapineti ‘a
‘Ene ‘Afio/ ‘i he’enau ngaahi fai tu’utu’uni
ta’efakapotopoto mo siokita/.
Na’e toe fakahā foki ki he ongo ‘Ofisa mei he
Pule’anga Nu’usila/ ‘oku tui tatau ‘ae tokolahi ‘ae
kau mēmipa ‘oe PSA mo e Kakai tokolahi ko e founga pē ke
hokohoko atu mo tu’uloa ai ‘ae melino/ ‘ihe Fonua/
ni ko e (1) fakafisi ‘ae Taki ‘oe Pule’anga/,
Palēmia, ko e ‘uhī ko e ngāue hala kuo nau fai/ ‘o
hoko ai ‘ae fakatamaki ‘oe 16/11/; (2)
faka’atā ‘ae fakataputapui kae tau’ataina ‘ae Kakai ‘oe Fonua/
ke nau lea he me’a ‘oku nau loto kiai/ ke fai ha
femahino’aki moe Pule’anga ki he me’a ke fai/; (3)
fai mo fakahoko ‘ehe Tu’i/ ‘ae me’a ‘oku loto
kiai ‘ae tokolahi ‘oe Kakai ‘oe Fonua/ ‘aia ko e
fakalelei’i ‘oe fa’unga pule/ ‘o hangē ko ia ‘oku hā
‘ihe lipooti ‘ae Kōmiti ‘ae Tu’ipelehake/ ‘ihe fili
‘oe 2008/ ke fakasi’isi’i hono pā’usi’i ‘ae koloa ‘ae
Fonua/; pea (4) mo fakafoki ‘ehe Tu’i/
mo Pilinisesi Pilolevu ‘ae koloa ‘ae Fonua/ ki he
Fonua/ ta’etotongi he na’a na ‘ave ta’eha totongi pe,
tukukehe kapau na’e ‘iai ha me’a na’a na toe fakatau kae
fakafoki pe ‘ihe mahu’inga totonu ‘o ‘ena koloa/ kae
‘oua ‘e ‘afa’i ‘ae totongi/ he ‘oku ‘ikai vale ‘ae
Kakai/. Pea kapau ‘oku ‘ikai tui kiai ‘ae Pule’anga/
‘oku loto ‘ae tokolahi ke fai ‘ae fakalelei ‘oe fa’unga pule/
‘ihe vave taha/ pea ‘oku totonu ke fakahoko leva ha
Fakahāloto (Referandun) ke mahino ‘ae me’a ‘oku totonu ke hoko
atu kiai ‘ae ngāue ‘ae Pule’anga/ ki he lelei
fakalukufua ‘ae Fonua/ pea toki hoko atu ki he langa
fakalakalaka/, na’a si’i ‘ae 16/11 kae toe mole noa
‘ae fu’u pa’anga ‘ihe palani langa faka’ofo’ofa ‘oku tau fanongo
‘oku tu’uaki ‘e Paula Kalalusi he TV ke langa’aki hotau kolomu’a/.
- Kuo ‘osi fokotu’u hotau ‘ofisi
fo’ou ‘i Fanga he uike kuo’osi/, ‘aia ‘oku tu’u
‘i mui he ‘api Siasi Uesiliana ‘o Fanga/ mo
Toutaimana pea ‘oku lolotonga fai ‘ae ngāue ke fokotu’u ha
ngaahi faka’ilonga (signs) ki he ‘alu kiai/. Teke
lava pe ke ma’u ‘ae fakahinohino ki he ‘alu ki he ‘ofisi/
mei he telefoni ‘oku hā ‘i lalo/.
Fakalōloa ‘ae Tohi Aleapau
Femahino’aki (MOU) mo e Pule’anga/
ki he Hiki Vahenga 60%, 70%, 80%
Hangē ko ia ‘oku hā ‘ihe Kupu 7 ‘oe MOU/,
ko hono fakahoko ko ia ‘oe tu’unga vāhenga fo’ou (Public Service
Salary Review) ko ia na’e makatu’unga ai ‘ae tukungāue ‘ihe 2005/,
‘e toloi ta’u ‘e 2 ‘o kamata mei he ‘aho 01 ‘o Siulai 2005/. ‘Aia
‘oku totonu ke kamata ‘etau vahe ‘ihe tu’unga vāhenga fo’ou/
he ‘aho 01 ‘o Siulai ‘oe ta’u ni/. Na’e ‘iai foki ‘ae
femahino’aki ‘e fai ha fengāue’aki vaofi ho’omou Kautaha/
mo e Pule’anga/ ki he fakalelei’i ko ia ‘oe ngaahi
mamahi ‘ihe tu’unga vāhenga fo’ou/ ko e ‘uhi/
ke hokosia ko ia ‘etau ngaue’aki ‘ae tu’unga vāhenga fo’ou/
he’ikai ha toe femamahi’aki pe ha toe tukungāue tu’o 2. Kā ko e
‘osi ‘eni ‘ae mahina ‘e 20 mo e te’eki ai pē ke fai mai ha
fetu’utaki ‘ae Pule’anga/ (PSC) ki he ngaue ko eni/. Lolotonga
‘etau kei tatali ki he ngāue/ ni ke fai hano
fakalelei’i/ he kuo laui kilu ‘ae pa’anga kuo
fakamoleki ki he totongi ‘oe kau Papālangi Fale’i/
(Mercer Consultants) na’a nau fai ‘a e fo’i fokotu’utu’u pango
ko ia moe Pule’anga/ ‘o hoko ai ‘ae tukungāue, ko eni
kuo tau fanongo kuo nau ‘i Tonga/ ni he uike atu/
‘o ako’i ‘ae Palēmia, Kau Minisitā mo e Kau CEO he ngaahi founga
ngaue lelei/. Ko e fehu’i/, kapau na’e
pango ‘ae ngāue na’e ‘uluaki fai ‘ehe kau Papālangi Fale’i ko
‘eni/ ‘o mole ai ‘ae laui miliona ‘ae Fonua/
na’e ‘ikai lava ke tānaki he taimi na’e fai ai ‘ae tukungāue/,
ko e hā nai ‘oku kei ngaue’aki ai kinautolu ‘ehe Pule’anga/,
na’a si’i ‘ae ‘ae nunu’a ‘oe tukungāue kae lahi ha nunu’a ha toe
kovi ange ‘ae founga taki ‘ae kau Taki/ he ‘osi ‘ae
fo’i ako ko eni!!
‘Ihe ‘ikai ‘iai ha tu’unga mahino ki he me’a
na’e fai kiai ‘ae aleapau moe Pule’anga/ ki he hoko
atu ki he kaha’u/ hili ‘ae ‘osi ‘ae taimi ‘oe MOU/,
kuo toe fakahū atu ai ho’omou Kōmiti Pule/ ki he
Kapineti/ ha tohi ke toe fakalōloa ‘ae aleapau ko ia
ki he hiki vahenga 60%, 70, 80%/ ‘aki ha toe ta’u ‘e
2 kae tuku ha faingāmalie ke nau faka’osi ‘enau ngāue na’e
totonu ke fai ki he tu’unga vahenga fo’ou na’a nau
taukave’i ke fai mo fakahoko he 2005/. Ko e ‘uhi/
ko e ngaahi tu’unga ta’epau ko ia kuo fai’aki ‘ehe Pule’anga ‘ae
ngaahi tu’utu’uni ‘oku ‘ikai lelei ki he kau Ngāue Fakapule’anga/
‘o usesia lahi ai ‘a e kau Mēmipa/, ‘oku ‘ikai ‘iai
ha falala fe’unga ki he Pule’anga mo e lea ‘ae Palēmia he
fakaava ‘enau ako he uike 2 kuo’osi/ he’ikai ue’i ‘ae
60%, 70%, 80%, ke tuku ta’efakalōloa ‘ae MOU/ ko e
‘uhi/ he‘ikai ‘iai ha tu’unga malu ‘etau ngaahi
vāhenga ki he kaha’u/. Ko ia kuopau pē ke toe fai
hano fakafo’ou ‘oe taimi ki he MOU/ na’a tau ‘ohovale
kuo tu’u hake pē ‘ae Pule’anga/ ‘o momono
fakamalohi’i mai ha fo’i tu’unga vahenga fo’ou ‘oku ‘ikai tetau
‘ilo kiai pea toe hoko ai ha maumau lahi ki he Fonua/. ‘Oku
sai ma’u ange pe ‘ae “Sinaki/” he “Toki/”. Mou
fakaongoongo mai pē kau Mēmipa ki he ola ‘oe feinga ko eni ‘oku
fai/, ‘oku ‘ikai ko e fai ki ha lelei ‘aha taha ka ko
e fai ma’a kitautolu kotoa ‘o a’u pē ki he Kau Polisi/.
Mēmipa ‘i He’etau Kautaha/
‘Oku fai ‘ae ngāue ke tufa atu ‘ae kaati
mēmipa (Identification - ID) ‘a e mēmipa kuo ‘osi totongi ‘enau
tukuhau $2.00/ he vahe kotoa pē ki he’etau Kautaha/. ‘Oku
fakafuofua ‘e kamata ‘a e tufa atu ‘ae ngaahi kaati ID/
he ‘osi ‘ae uike ‘e 2 mei heni pea ‘e ma’u hangatonu pē mei ho’o
Fakafofonga ‘ihe ngaue’anga/. ‘Oku mahu’inga foki ‘ae
ID ko eni/ he ko ho’o tikite ‘eni tene lava ke
fakangofua ke ke hū ki ha fakataha ‘etau Kautaha/,
lea mo hiki nima (vote) he taimi ‘oku fai ai ‘etau ngaahi
fakataha/. Fetu’utaki pe ki ho’o Fakafofonga ‘ihe
ngaue’anga/ ki he fakafonu ho’o foomu mēmipa/
pē ko ho’o fetu’utaki hangatonu mai pe ki he telefoni ‘oku ha
atu ‘i lalo/. Fakamanatu atu kia kimoutolu na’e ngāue
Fakapule’anga kuo ‘osi pensoni/ pe kau he polokalama
fakatokosi’i (redundancy) ‘ae Pule’anga/, ‘oku ‘atā
pe ke mou mēmipa ‘i he’etau Kautaha/ ‘ihe totongi
tukuhau tatau pē. Fetu’utaki mai pe ki he telefoni ‘oku ha ‘i
lalo/ ki ho’o lesisita/.
Kautaha Nō (Credit Union -
CU)
Hangē ko ia ‘oku mou ‘osi me’a’i/,
kuo ‘osi lesista ‘etau Kautaha CU ‘ihe Pule’anga/ pea
kuo kamata moe fakafonu ‘ae ngaahi foomu mēmipa/. Fakatatau
ki he Konisitutone ‘oe CU/, kuopau ke ke mēmipa he
PSA/ kae toki lava ke ke mēmipa he CU/. Ko
ho’o seniti si’isi’i taha ‘e ala to’o ‘ihe vahe kotoa pē ki ho’o
‘inasi/ (share) ko e $10.00 ka ‘oku ‘atā pe ke toe
lahi ange. Ko e ‘uhi/ ko e ngaahi palopalema ‘oe
faingata’a ‘ae ngaahi kole nō ‘ihe ngaahi Pangikē he ngaahi ‘aho/
ni kuo fokotu’u ai ‘etau CU ko e ‘uhi/ ke faingofua
‘ae kole ha’o nō ki ha’o kavenga fakavavevave ‘ihe totongi tupu
(interst rate) ‘oku ma’ama’a ange/ pē ko ho’o malu’i
(save) pe ho’o seniti/. ‘Oku lolotonga fakahoko ‘ae
lesisita ki he mēmipa ‘ihe CU he taimi/ ni pea ‘oku
fakataumu’a ke toki kamata ‘ae to’o ’oe ngaahi ‘inasi/
mei he ‘uluaki vahe ‘o Mē. ‘Oku fakataumu’a foki ke kamata
(launch) ‘ae CU moe ngaahi kole nō ki he ‘aho 15 ‘o Siulai ‘oe
ta’u/ ni ke fakamanatu’aki ‘ae ‘aho na’e kamata ai
‘ae tukungāue melino ‘oe 2005.
‘Oku kei lahi ‘a e ngaahi me‘a ke fakahoko atu
mei ho‘omou Poate Pule/, ka ‘oku pule pe lahi (space)
‘oe kolomu/ ko ia te tau toki hoko atu ‘i he uike
kaha‘u/. Ka ‘oku mou fiema‘u ha toe fakamatala pē
tokoni ki ha’o lāunga pea ke fetu‘utaki mai ki he fika telefoni
52-899. Lau ma’u pe he KELE’A/ mo e
Tongastar/ (www.tongastar.com)
ke ke ‘inasi he ngaahi langa ngāue ho‘omou Kautaha/.
HOKO ATU MEI HE UIKE KUO
‘OSÍ
Hoko atu
‘ae
Ngaahi Ongoongo
4.
Tu’unga
‘ihe
fakaafe meihe ‘Ōfisi
Haikomisiona Nu’usila
‘i
Nuku’alofa
ní, na’e
fakahoko ha fakataha ha ongo fakafofonga ho’omou
Poate Pulé moha ongo
‘Ōfisa meihe
‘Ōfisi
‘oe
Palēmiá moe Potungāue ki Muli
‘ae
Pule’anga
Nu’usilá
‘ihe
uike ‘e
2 kuo hilí. Koe taumu’a
‘oe
fakatahá ni koe ōmai
‘ae Pule’anga
Nu’usilá
ke vakai’i
‘ae
tūkunga ‘oku
‘iai
‘a
Tongá ni mo ma’u
ha ngaahi fakamatala meihe ngaahi kulupu kehekehe
‘ihe
Fonuá kihe ‘enau
vakai kihe me’a
na’e
hoko kimu’a
‘ihe
‘aho
16/11, ‘aho
16/11, taimí ni moe tu’u
kihe kaha’ú.
Na’e
makatu’unga
foki ‘ae
‘a’ahí
he ‘oku
mahino kihe Pule’anga
Nu’usilá
koe ngaahi ongoongo pē
‘oku
nau ma’ú
koe ngaahi ongoongo ‘oku
tufaki ange meihe Pule’angá
moe Letiō & Televīsone
‘ae
Pule’angá
kae si’isi’i
ha ngaahi fakamatala meihe kakai
‘oe
Fonuá.
Na’e
‘eke
ai ‘ehe
ongo ‘Ofisa
meihe Pule’anga
Nu’usilá
pe na’e
kau nai ‘a
‘etau
mōtoló (Pule’anga)
mo hono founga fakahoko
‘ehe
Palēmiá ‘i
Falealeá kene fakatupunga
‘ae
palopalema na’e
hoko ‘ihe
16/11. Koe ngaahi me’a
eni na’e
fakamahino kihe ongo
‘Ofisa meihe Pule’anga
Nu’usilá
‘oku
tui ‘ae
Poate Pulé kihe me’a
na’e
hokó pea ‘oku
‘ikai
puli ‘iha
taha ‘ihe
fonuá ni: (1) koe mōtolo
‘oku
taku koe mōtolo ‘ae
Pule’angá
ke mahino koe mōtolo pe ia
‘ae
Kau Minisitaá, Palēmiá moe Tu’í
pea ‘oku
‘ikai
kau ai ‘ae
kau Ngāue Fakapule’angá
ia he na’e
te’eki
tu’o
taha hano ‘omai
‘ae
mōtolo ko ení ke fai ha vakai kiai
‘ae
kau ngāué; (2) koe founga na’e
fai’aki
hono fakahā ‘oe
mōtoló na’e
‘ikai
totonu he na’e
‘ikai
fakafou ‘ihe
Falealeá lolotonga hono tālanga’i
‘oe
lipooti ‘ae
Kōmiti ‘ae
Tu’ipelehaké
ka na’e
fakahā ia ‘ehe
Palēmiá kihe kau faiongoongó
‘i
tu’a
meihe Falé; (3) pea toe kanoni’aki
‘ae
‘ikai
kene mu’aki
fakahū ‘enau
fakakaukau kihe Kōmiti
‘ae
Tu’ipehelehaké
he na’e
‘osi
fai hono ‘eke
pē ‘oku
‘iai
ha’anau
mōtolo pea na’a
nau fakahā kihe Tama Tu’ipehehake
kuo mama’ó,
“‘IKAI,
koe tali pe kihe lipootí”; (4)
kā ‘ihe
mahino ko ‘eni
‘oku
‘ikai
‘iai
ha’anau
matapā (Palēmia moe kau Minisitā lolotongá) kihe loto Pule’angá
‘ihe
mōtolo na’e
‘omai
‘ihe
lipooti ‘ae
Kōmiti ‘ae
Tu’ipelehaké
‘o
hangē koia ‘oku
nau lave monū ai ‘ihe
taimi ní ‘i
hono fili kinautolu ‘ehe
Tu’í,
na’a
nau fai leva ‘ae
fo’i
fakapuli mālie kae fu’u
fakatu’utāmaki
fau,
‘o
pehē tokua ko ‘enau
mōtoló koe finangalo ia
‘oe
Tu’í
‘ihe
Fakataha Tokoní; (5) koe me’a
‘oku
‘ikai
mahino kihe Palēmiá moe Kapinetí, koe loto
‘oe
tokolahi Kakai ‘oe
Fonuá ‘oku
fai kiai ‘e
tokangá ka ‘oku
‘ikai
koe finangalo ‘oe
Tu’í
pea koe toki me’a
ia ‘ae
Tu’í
kene tali pe ta’etali
‘ae
loto ‘oe
tokolahi hono Kakaí pe
‘ikai
‘ihe
taimi ‘e
toki paasi mai ai meihe Falealea kiai; (6) na’e
‘ikai
puli ‘iha
taha ‘oku
‘iai
hano ‘atamai
lelei ‘i
Tongá ni na’e
‘osi
lahi pē ‘ae
ngaahi faka’ilonga
kihe Pule’angá
‘oku
fu’u
‘ita
lahi ‘ae
tokolahi ‘oe
Kakai ‘ihe
Fonuá hangē koia na’e
hā ‘ihe
ngaahi fakataha ‘ae
kau Fakafofonga ‘oe
Kakaí moe Kakaí ‘ihe
ngaahi koló; (7) pea toe hiki hake
‘ae
‘ita
ko ‘ení
‘ihe
mahino mai ‘oku
hangē ‘oku
tautoloi ‘ehe
Palēmiá ‘ihe
Falealeá ‘ae
‘ai
ke pāloti’i
‘ae
ngaahi fokotu’u
na’e
hā ‘ihe
lipooti ‘ae
Kōmiti ‘ae
Tu’ipelehaké;
(8) ‘ikai
ngata aí koe toe feinga koia ke
‘oua
na’a
lava ha fakataha ki Pangai Si’i
‘aki
‘ae
feinga ‘ae
Kapinetí ke lisi ‘ehe
Sōtiá ‘a
Pangai Si’i;
(9) pea moe feinga ke ta’ofi
‘ae
le’o
‘oe
Kakaí ‘aki
hono teu tāpuni ‘oe
TV OBN; (10) moe toe fakatupu fakamatalili
‘ae
ki’i
falukunga kakai tokosi’i
pē na’a
nau a’u
nai ‘o
toko 20 ‘o
fakafepaki mei Pangai Lahi kihe fakataha
‘i
Pangai Si’í
ko ‘enau
poupou kihe Palēmiá ‘o
nau kamata ‘ae
fe’ohofakí
moe fetā’akí
‘ihe
ho’atā
‘oe
16/11; (11) ‘o
kamata ‘ae
moveuveú ‘i
Pangai Si’i
pea hoko ia koe ‘uhinga
lelei ke tukuaki’i
‘ehe
tafa’aki
‘ae
Pule’angá
tokua ‘oku
‘ikai
malu ‘enau
mo’uí
pea ‘ikai
kenau poupou’i
ke ava ‘ae
Falealeá he 16/11.
Koe ngaahi me’a
kotoa ‘e
11 ‘oku
hā ‘i
‘olungá
na’e
hoko ‘ihe
uike koiá kimu’a
moe uike ‘oe
16/11 ‘aia
na’e
hoko ke tafu ‘ae
‘ita
lahi ‘ihe
loto ‘oe
Kakaí pea hoko ai ‘ae
fakatamaki ‘oe
16/11, tukukehe ange
‘ae ngaahi me’a
kuo hoko he ta’u
eni ‘e
20 tupu pea toutou ‘ave
Tohi Tangi ai ‘ae
Kakai ‘oe
Fonuá kia Tupou IV moe Falealea.
‘Aia
ko hono fakalea ke toe mahinoangé koe tupu’anga
‘ae
‘ita
‘ae
Kakaí ‘o
hoko ai ‘ae
fakatamaki ‘oe
16/11 moe mole ‘ae
$130 miliona tupu ‘ae
Kakaí, kau Pisinisí moe Fonuá koe ngāue pango
‘ae
Palēmia moe Kapineti
‘a
‘Ene
‘Afió
‘ihe’enau
ngaahi fai tu’utu’uni
ta’efakapotopoto
mo siokitá.
Na’e
toe fakahā foki kihe ongo
‘Ofisa
meihe Pule’anga
Nu’usilá
‘oku
tui tatau ‘ae
tokolahi ‘ae
kau mēmipa ‘oe
PSA moe Kakai tokolahi koe founga pē ke hokohoko atu mo tu’uloa
ai ‘ae
melinó ‘ihe
Fonuá ni koe (1) fakafisi
‘ae
Taki ‘oe
Pule’anga,
Palēmiá, koe’uhí
koe ngāue hala kuo nau fai
‘o
hoko ai ‘ae
fakatamaki ‘oe
16/11; (2) faka’atā
‘ae
fakataputapui kae tau’atāina
‘ae
Kakai ‘oe
Fonuá kenau lea he me’a
‘oku
nau loto kiai ke fai ha femahino’aki
moe Pule’angá
kihe me’a
ke faí; (3) fai mo fakahoko
‘ehe
Tu’í
‘ae
me’a
‘oku
loto kiai ‘ae
tokolahi ‘oe
Kakai ‘oe
Fonuá ‘aia
koe fakalelei’i
‘oe
fa’unga
pulé ‘o
hangē koia ‘oku
hā ‘ihe
līpooti ‘ae
Kōmiti ‘ae
Tu’ipelehaké
‘ihe
fili ‘oe
2008 ke fakasi’isi’i
hono pā’usi’i
‘ae
koloa ‘ae
Fonuá; pea (4) mo fakafoki
‘ehe
Tu’í
mo Pilinisesi Pilolevu
‘ae
koloa ‘ae
Fonuá kihe Fonuá ta’etotongi
he na’a
na ‘ave
ta’eha
totongi pe, tukukehe kapau na’e
‘iai
ha me’a
na’a
na toe fakatau kae fakafoki pē
‘ihe
mahu’inga
totonu ‘o
‘ena
koloá kae ‘oua
‘e
‘afa’i
‘ae
totongí he ‘oku
‘ikai
vale ‘ae
Kakaí. Pea kapau ‘oku
‘ikai
tui kiai ‘ae
Pule’angá
‘oku
loto ‘ae
tokolahi ke fai ‘ae
fakalelei ‘oe
fa’unga
pulé ‘ihe
vave tahá pea ‘oku
totonu ke fakahoko leva ha Fakahāloto (Referandun) ke mahino
‘ae
me’a
‘oku
totonu ke hoko atu kiai
‘ae
ngāue ‘ae
Pule’angá
kihe lelei fakalukufua
‘ae
Fonuá pea toki hoko atu kihe langa fakalakalaká, na’a
si’i
‘ae
16/11 kae toe mole noa
‘ae
fu’u
pa’anga
‘ihe
palani langa faka’ofo’ofa
‘oku
tau fanongo ‘oku
tu’uaki
‘e
Paula Kalalusi he TV ke langa’aki
hotau kolomu’á.
Na’e
aofangatuku ‘aki
‘ae
fakatahá ‘ae
fakahā kihe ongo ‘ofisa
meihe Pule’anga
Nu’usilá
‘ae
hoha’a
‘ihe
toutou tukuange mai ‘ihe
ongoongo mei ‘Aositēlelia
mo Nu’usilá
‘a
hono fakaanga’i
mai ‘ae
Sekelitali Seniale ‘oe
Kautaha ‘ae
Kominiuelí (Commonwealth Secretariat) hono fakaehaua’i
‘ehe
kau Sōtia Fisí ‘ae
kakaí. Na’e
fakahā kihe ongo ‘ofisá
‘ae
hoha’a
pē koehā ‘oku
‘ikai
tokanga mai ai ‘ae
Sekelitali Seniale ‘ae
Kautaha ‘ae
Kominiuelí kihe fakaehaua
‘oe
kakai Tongá ‘oku
fai ‘ehe
kau Sōtiá moe kau Polisí hili
‘ae
16/11, ‘aia
‘oku
hā ‘ihe
ngaahi ongoongo ‘ihe
‘initanetí.
Na’e
fokotu’u
atu kena fakahā ‘i
he’ena
līpootí ke tokoni ‘ae
Pule’anga
Nu’usilá
ke fokotu’u
kihe Forum Secretariat pē koe Kautaha
‘ae
Kominiuelí ke fai ha tokoni ke
‘omai
ha Kulupu Tau’atāina
(Eminent Persons Group)
‘o
hangē koia na’e
‘ave
‘ehe
Forum Secretariat ki Fisí ke fai ha vakai kihe me’a
‘oku
hoko ‘i
Tongá ni mo fai ha ngaahi fokotu’u
(recommendations) mai kihe me’a
‘e
lava ke ‘ave
ai ‘a
Tonga kiha tu’unga
‘e
toe fakatemokalati ange kapau
‘oku
‘ikai
fie talanoa ‘ae
Pule’angá
ia moe Kakaí; pea mo fai ha fekumi (investigation) kihe ngaahi fakaehaua
‘oku
fakahoko ‘ehe
Sōtiá mo e Polisí. ‘Oku
‘iai
foki ‘ae
tokanga mavahe kapau
‘oku fai
‘ehe
kau Polisí ‘ae
ngaahi ‘ulungaanga
kovi pehé ni ki hono fakamamahi’i
‘oe
kakai he na’e
hela ‘ae
kau mēmipa ‘oe
PSÁ hono feinga’i
‘ae
hiki vāhenga 60, 70, 80%
‘oku
lave monū ai moe kau Polisí. Pea
‘oku
nau fai ‘ae
fakahoko fatongia kovi ko’ení
he koe tukupā ‘ae
kau Ngāue Fakapule’anga
na’a
nau feinga’i
‘ae
hiki vāhengá, tenau foki kihe ngāue
‘o
fakahoko ‘ae
fatongia ‘aki
‘ae
leleitahá ke taau moe hiki vāhengá.
Kuo’osi
fokotu’u
hotau ‘ofisi
fo’ou
‘i
Fanga he uike kuo’osí,
‘aia
‘oku
tu’u
‘i
mui he ‘api
Siasi Uēsiliana ‘o
Fangá mo Toutaimaná pea
‘oku
lolotonga fai ‘ae
ngāue ke fokotu’u
ha ngaahi faka’ilonga
(signs) kihe ‘alu
kiai. Teke lava pe ke ma’u
‘ae
fakahinohino kihe ‘alu
kihe ‘ofisi
meihe telefoni
‘oku hā
‘i
lalo.
Fakalōloa
‘ae
Tohi Aleapau Femahino’aki
(MOU) mo e Pule’angáki
he Hiki Vahenga 60%, 70%, 80%
Hangē koia
‘oku
hā ‘ihe
Kupu 7 ‘oe
MOU, ko hono fakahoko koia
‘oe
tu’unga
vāhenga fo’ou
(Public Service Salary Review) ko ia na’e
makatu’unga
ai ‘ae
tukungāue ‘ihe
2005, ‘e
toloi ta’u
‘e
2 ‘o
kamata meihe ‘aho
01 ‘o
Siulai 2005/.
‘Aia
‘oku
totonu ke kamata ‘etau
vahe ‘ihe
tu’unga
vāhenga fo’ou
he ‘aho
01 ‘o
Siulai ‘oe
ta’ú
ni. Na’e
‘iai
foki ‘ae
femahino’aki
‘e
fai ha fengāue’aki
vaofi ho’omou
Kautahá moe Pule’angá
kihe fakalelei’i
ko ia ‘oe
ngaahi mamahi ‘ihe
tu’unga
vāhenga fo’ou
koe’uhí
ke hokosia koia ‘etau
ngāue’aki
‘ae
tu’unga
vāhenga fo’oú
he’ikai
ha toe femamahi’aki
pe ha toe tukungāue tu’o
2. Kā koe ‘osi
‘eni
‘ae
mahina ‘e
20 moe te’eki
ai pē ke fai mai ha fetu’utaki
‘ae
Pule’angá(PSC)
kihe ngāue ko’ení.
Lolotonga
‘etau
kei tatali kihe ngāué ni ke fai hano fakalelei’i
he kuo laui kilu ‘ae
pa’anga
kuo fakamoleki kihe totongi
‘oe
kau Papālangi Fale’í
(Mercer Consultants) na’a
nau fai ‘ae
fo’i
fokotu’utu’u
pango koia moe Pule’angá
‘o
hoko ai ‘ae
tukungāue, ko’eni
kuo tau fanongo kuo nau
‘i
Tongá ni he uike atú
‘o ako’i
‘ae
Palēmiá, Kau Minisitā moe Kau CEO he ngaahi founga ngāue leleí. Koe fehu’í,
kapau na’e
pango ‘ae
ngāue na’e
‘uluaki
fai ‘ehe
kau Papālangi Fale’i
ko’ení
‘o
mole ai ‘ae
laui miliona ‘ae
Fonuá na’e
‘ikai
lava ke tānaki he taimi na’e
fai ai ‘ae
tukungāué, koehā nai
‘oku kei ngāue’aki
ai kinautolu ‘ehe
Pule’angá,
na’a
si’i
‘ae
‘ae
nunu’a
‘oe
tukungāué kae lahi ha nunu’a
ha toe koviange ‘ae
founga taki ‘ae
kau Takí he ‘osi
‘ae
fo’i
ako ko’ení!!
‘Ihe
‘ikai
‘iai
ha tu’unga
mahino kihe me’a
na’e
fai kiai ‘ae
aleapau moe Pule’angá
kihe hoko atu kihe kaha’ú
hili ‘ae
‘osi
‘ae
taimi ‘oe
MOU, kuo toe fakahū atu ai ho’omou
Kōmiti Pulé kihe Palemiá he uike kuo’osi
ha tohi ‘o
kole ke toe fakalōloa
‘ae
aleapau koia kihe hiki vāhenga 60%, 70, 80%/
‘aki
ha toe ta’u
‘e
2 kae tuku ha faingāmalie kenau faka’osi
‘enau
ngāue na’e
totonu ke fai kihe tu’unga
vāhenga fo’ou
na’a
nau taukave’i
ke fai mo fakahoko he 2005. Koe’uhí
koe ngaahi tu’unga
ta’epau
koia kuo fai’aki
‘ehe
Pule’angá
‘ae
ngaahi tu’utu’uni
‘oku
‘ikai
lelei kihe kau Ngāue Fakapule’angá
‘o
usesia lahi ai ‘ae
kau Mēmipá, ‘oku
‘ikai
‘iai
ha falala fe’unga
kihe Pule’angá
moe lea ‘ae
Palēmiá he fakaava ‘enau
ako he uike 2 kuo’osí
he’ikai
ue’i
‘ae
60%, 70%, 80%, ke tuku ta’efakalōloa
‘ae
MOU koe’uhí
he’ikai
‘iai
ha tu’unga
malu ‘etau
vāhengá mo ‘etau
ngaahi monū’ia
‘ihe
ngaue’angá
kihe kaha’ú.
Koia kuopau pē ke toe fai hano fakafo’ou
‘oe
taimi kihe MOU na’a
tau ‘ohovale
kuo tu’u
hake pē ‘ae
Pule’angá
‘o
momono fakamālohi’i
mai ha fo’i
tu’unga
vāhenga fo’ou
‘oku
‘ikai
tetau ‘ilo
kiai pea toe hoko ai ha maumau lahi kihe Fonua.
‘Oku
sai ma’u
ange pē ‘ae
“Sinaki” he “Toki”. Mou fakaongoongo mai pē kau Mēmipa kihe ola
‘oe
feinga ko’eni
‘oku
faí, ‘oku
‘ikai
koe fai kiha lelei ‘aha
taha ka koe fai ma’