KAUTAHA ‘AE KAU NGÄUE FAKAPULE’ANGA/ (PSA)
‘Oku mau ‘amanaki pē kau Mēmipa ‘oku mou ma’u ha mo’ui lelei mo ma’u ha Toetu’u fonu ‘ihe Kelesi ‘ae ‘Eiki ‘oe Toetu’u/. ‘Oku mau fakatauange pē ‘oku mou kei fakataumu‘a‘aki ai pe ho’omou ngaahi ngāaue/ ke ma’u ‘a e Fakamaau Totonu/, Pule Lelei/ mo e Vahevahe Taau/ ‘o tatau ai pē pe ko e hā ‘a e tu‘unga ‘oku ke ‘i ai he Ngāue‘anga/ pē Sosaieti/.
Ngaahi Ongoongo & Fanongongo
- Kuo lava ‘eni ‘ae uike ‘e 2 hono fakahū ki he Palēmia/ ‘etau kole ke fakalōloa ‘etau MOU/ kā ‘oku te’eki ai ke ma’u ha tali ‘I hono ‘ave ‘ae fakamatala/ ni ki he pepa ke paaki. ‘Oku ‘iai foki ‘ae ‘amanaki ‘e fai mai ha fetu’utaki ki ha fepōtalanoa’aki ki he kole/ ni ki mu’a he faka’osinga ‘oe mahina/ ni. Mou fakaongoongo mai pē.
- Na’a tau fanongo foki ‘ihe uike atu/ ‘ae lea ‘ae Palēmia/ ‘ihe televīsone/ ‘aia na’a/ ne pehē ai ki he kau Ngāue Fakapule’anga/ “Kapau ‘oku ke fie politika pea ke ‘alu koe ki tu’a”. ‘Oku tau fakame’apango’ia he fa’a lea ta’e fe’unga mai ‘a e Palēmia/ kiate kitautolu ko e ‘uhi/ ko e ‘ikai te ne ‘ilo ‘ae ngaahi Tu’utu’uni ‘ae Lao/ moe Konisitutone/ ki he kau Ngāue Fakapule’anga/ pea ‘oku lahi ‘ae ngaahi maumau ‘ihe Pule’anga/ moe Fonua ko e ta’e ‘ilo ‘ehe kau Taki/ ‘ae Lao/ moe Konisitutone/ ‘o fakatatau moe me’a ‘oku fiema’u meiate kinautolu/.
Kae tuku ke toe fai atu ha tokoni ki he Palēmia/ na’a ‘oku ‘ikai tene ‘ilo’i ‘ae ngaahi Tu’utu’uni ‘ae Lao/ ki he kau Ngāue Fakapule’anga/: kapau ‘oku fie kau ha taha Ngāue Fakapule’anga ki ha me’a fakapolitikale ‘ihe taimi ngaue ‘ae Pule’anga, 8:30 pongipongi – 4:30 efiafi ‘ihe Mōnite ki he Falaite, kuopau ke ne kole ha ngofua mei he ‘Ulu ‘oe Potungāue/. ‘Oku ‘ikai pehē mai ‘ae Lao/ ke ke ‘alu koe ki tu’a ‘o hangē ko e ma’u ‘ae Palēmia/. Pea ‘oku toe faka’atā ‘ehe Kupu 7 ‘oe Konisitutone hotau Fonau/ ke lea, tohi mo paaki ‘ehe tokotaha Tonga kotoa pē ha me’a ‘oku ne loto kiai/, ‘o a’u pe ki ha’o me’a fakapolitikale/. ‘Oku mau kole atu ki he Palēmia ke fakamolemole ‘o fa’a fai fakapotopoto ‘ene lea/ fekau’aki moe kau ngāue ‘ae Pule’anga/ he ‘oku ‘iai pē ngata’anga ‘ae kātaki ‘ae tangata moe fefine poto kotoa pē/!
‘Oku totonu ke ‘osi mahino ki he Kapineti/ ‘oku ngāue ‘ae kau Ngāue Fakapule’anga/ ‘ihe fu’u fo’i mīsini fakapolitikale/ pea ‘e faingata’a ke ‘oua te nau fai ‘ae ngāue fakapolitikale he ‘oku nau ‘i loto tonu. Pea kapau kuo ‘ilo’i ‘ehe kau ngāue ‘oku maumau ‘ae fu’u misini fakapolitikale/ pea kuopau ke nau lea ‘o lipooti ‘ae maumau ‘oku hoko/ ke fai hano fakalelei’i kae lele ‘i matangi ‘enau ngaue. ‘Oku tatau pe moha taha faka’uli ha’ane motomisini ‘oku ne ‘ilo ha maumau ‘ene motomisini/ kuopau ke fai hano lipooti ke ‘ave ‘o ngaohi ke lelei na’a mate ‘ene motomisini/. Ko feinga ‘ae Palēmia/ ke fakalongolongo pē ‘ae kau ngāue kae tuku pe ‘ae fu’u mīsini fakapolitikale/ ke lele maumau pea ko e me’a pē ‘e hoko he lele maumau ha mīsini/ ko e ‘ikai ke fakahoko lelei hono fatongia/ pea ‘e iku pē ‘o mate. Pea ka ‘iai ha Palemia ‘o ha fonua ‘oku ne feinga ke fakalongolongo ‘ene kau ngāue/, pea ‘oku mahino na’e ‘iai ha’ane ngāue kovi ‘oku ‘ikai tene loto ke lea ‘ae kau ngāue ‘o tala!!
Mēmipa ‘i He’etau Kautaha/
‘Oku fai ‘ae ngāue ke tufa atu ‘ae kaati mēmipa (Identification - ID) ‘a e kau Mēmipa kuo ‘osi totongi ‘enau tukuhau $2.00/ he vahe kotoa pē ki he’etau Kautaha/. ‘Oku fakafuofua ‘e kamata ‘a e tufa atu ‘ae ngaahi kaati ID/ he ‘osi ha mahina ‘e taha mei heni pea ‘e ma’u hangatonu pē mei ho’o Fakafofonga ‘ihe ngaue’anga/. ‘E toe takai atu ‘ae Sekelitali/ ‘ihe uike kaha’u ke fakakakato mai ‘a kinautolu na’e te’eki ke lesista/ mo ‘ai ho’omou ngaahi ta (passport photos) ke ‘ai ‘i ho’omou ID/ pea toki tufa atu. ‘Oku mahu’inga foki kau Mēmipa ‘ae ID ko eni/ he ko ho’o tikite ‘eni tene lava ke fakangofua ke ke hū ai ki ha fakataha ‘etau Kautaha/, lea mo hiki nima (vote) he taimi ‘oku fai ai ‘etau ngaahi fakataha/. Fetu’utaki pē ki ho’o Fakafofonga ‘ihe ngaue’anga/ ki he fakafonu ho’o foomu mēmipa/. Fakamanatu atu kau pensoni/ pe kinautolu na’e kau he polokalama fakatokosi’i (redundancy) ‘ae Pule’anga/, ‘oku ‘atā pe ke mou mēmipa ‘i he’etau Kautaha/.
Kautaha Nō (Credit Union - CU)
‘Oku ‘ikai foki pē, kau Mēmipa, ko ho’omou lelei ‘ihe ngaue’anga/ ‘oku tokanga kiai ho’omou Kautaha/. ‘Oku ‘iai ‘ae tokanga, ‘o fakatatau ki he’etau taumu’a ngāue, ke langa hake ‘ae tu’unga faka’ekonomika ho’omou ngaahi fāmili takitaha pea ke lave monū ai foki ‘ae sosaieti/ moe Fonua/ fakalukufua. Ko e ‘uhi/ ko e ngaahi palopalema ‘oe faingata’a ‘ae ngaahi kole nō ‘ihe ngaahi Pangikē he ngaahi ‘aho/ ni kuo fokotu’u ai ‘etau CU ko e ‘uhi/ ke faingofua ‘ae kole ha’o nō ki ha’o kavenga fakavavevave ‘ihe totongi tupu (interest rate) ‘oku ma’ama’a ange/ pē. ‘Oku ‘iai foki moe ‘amanaki ke fokotu’u pē ha’atau pangikē ‘ihe kaha’u (ta’u ‘e 1 - 2) ke ‘omai ‘etau pa’anga vāhenga malōlō ‘o ‘inivesi pē ‘ia kitautolu kae ‘oua toe ‘ave ia ‘o ‘iviesi he ngaahi pangikē kehē ‘o nau tae ‘enautolu ‘ae momona hotau kakava/. Kā te tau kamata he ta’u/ ni ke fokotu’u ‘etau CU pea ‘e fakafolau mai mei muli ‘ae me’angaue faka’iletolonika fakapangikē ke ngaue’aki ki he‘etau CU.
Fakamālō atu foki ki he poupou ‘ae tokolahi na’e lesisita mai ki he CU lolotonga ‘ae takai atu ‘a ‘etau Sekelitali ‘ihe uike ‘e 2 kuo ‘osi/ ki ho’omou ngaahi ngaue’anga. Ko kimoutolu ‘oku mou fie kau mai ka na’e ‘ikai teke ‘ihe ngaue’anga/ ‘ihe taimi na’e takai atu ai ‘ae Sekelitali/, fetu’utaki mai pe ki he telefoni ‘oku hā ‘i lalo/ kae fai ha a’u atu. Ko kimoutolu na’e ‘osi fakafonu pē ho’omou ngaahi hoa/ ho’omou foomu/ kae te’eki ke fakamo’oni/ (signature), fetu’utaki mai kae ‘oatu ‘ae foomu ke ke fakamo’oni mai ai/. Pea ki he ngaahi ‘otu motu/, ‘e toki folau atu ‘ae Sekelitali/ he konga loto ‘o Sune/ ke ‘omai ho’omou ngaahi lesisita/.
Savea
‘Oku fakamālō lahi atu ho’omou Poate Pule/ ho’omou tokoni mai ke fakahoko ‘etau savea fekau’aki mo ‘etau hiki vāhenga 60%, 70%, 80%/ pea moe fakalelei fakapolitikale/ ‘ihe uike ‘e 2 kuo ‘osi/. ‘Oku ‘oatu foki ‘ae fakamālō makehe ki he ngaahi Potungāue/, tautautefito ki he ngaahi ‘apiako ‘ihe vāhenga Hihifo mo e Hahake/, na’a mou talitali lelei ‘etau Sekelitali/ he’ene takai atu ‘o fakahoko ‘etau savea/ moe fakafonu mai ho’omou ngaahi foomu ki he mēmipa he’etau Kautaha/ moe CU/.
‘Oku fakamafana ‘ae talanoa ‘ehe Sekelitali/ ho’omou ngaahi fofonga fiefia pea moe talitali lelei kuo mou fai ange kiate ia/ pea ‘oku mahino ‘oku kei mālohi mai pē ho’omou UNITY & SOLIDARITY ka ko e fuoloa pē ‘etau fepulingaki/. Fakamālō lahi atu foki ki he ngaahi fokotu’u fakakaukau ‘aonga kuo fakahoko mai/ he ‘oku tokoni lahi ia ki he’etau langa ngāue ‘oku fai/. ‘Oku lolotonga fai hono ‘analaiso ‘etau savea/ pea ka maau ia ‘e fai hono fakahoko homou loto/ ki he Palemia moe Kapineti/ pea paaki atu ‘ae ola ‘ihe’etau kolomu/ ke mou me’a mai ki ai.
Pa’anga Vāhenga Malōlō
Na’e ‘iai ‘ae fakahoko mai ‘ehe tokolahi ‘oe kau Mēmipa/ lolotonga ‘ae Savea/ ‘enau hoha’a ‘ihe’enau lau ‘ihe Taimi ‘o Tonga/ fekau’aki moe pehē tokua na’e ‘alu ‘ae CEO ‘o ‘etau Poate Vāhenga Malōlō ‘o vakai ke ‘inivesi ‘etau pa’anga/ ‘iha langa hotele ‘i Vava’u. Na’e ‘osi fai ‘ae ‘eke ‘ae me’a/ ni ki he taha ‘o ‘etau Fakafofonga ‘ihe Poate/ pea na’a/ ne pehē ‘oku te’eki ke fakahū ange ha me’a pehē ki he Poate/ pea ‘oku ‘ikai ha’ane ‘ilo kiai. Ko e ‘uhī ko e toe ‘asi mai ‘ihe ‘atikolo ‘e taha ‘oe Kele’a ‘ihe uike kuo’osi/ fekau’aki moe me’a tatau pea moe ngaahi fakamole ‘oku fai‘aki ‘etau pa’anga vāhenga malōlō ko ‘etau toki ‘ilo e kiai; mo e fu’u tokolahi ‘ae kau Minisitā ‘oku kau he’etau Poate/ ka ‘oku ‘ikai ha’anau peni ‘e taha ki he’etau pa’anga/, kuo lahi ‘ae telefoni mai ‘ae kau Mēmipa ‘o hoha’a ki he me’a/ ni. Ko ia ‘e fai ‘ehe Poate Pule/ ‘ae tohi ‘o fakafofonga’i kitautolu ke fai mai ha fakamatala ‘etau CEO ki he ngaahi me’a/ ni. ‘Oku totonu pē ke tau tokanga ki he’etau pa’anga/ he fu’u pa’anga lahi ‘ae $50m ke mahino ‘oku malu pea ke totongi mai ‘ehe Pule’anga ‘ae pa’anga la’i pepa ‘oku nau ‘omai, he ‘oku mahu’inga tatau pe ‘ae pa’anga la’i pepa/ moe pa’anga loi ‘oku tufaki holo ‘i Tonga/ ni. Fakamālō ki he Fakafofonga Fika 2 ‘o Tongatapu/ ki he Falealea/ hono fakamanatu mai ‘ae me’a/ ni na’a tau ‘ohovale pe kuo toe ha’u ha fu’u tokotaha fakakata ‘o ‘ave ‘etau pa’anga/.
‘Oku kei lahi ‘a e ngaahi me‘a ke fakahoko atu mei ho‘omou Poate Pule/, ka ‘oku pule pe lahi (space) ‘oe kolomu/ ko ia te tau toki hoko atu ‘i he uike kaha‘u/. Ka ‘oku mou fiema‘u ha toe fakamatala pē tokoni ki ha’o lāunga pea ke fetu‘utaki mai ki he fika telefoni 52-899. Lau ma’u pe he KELE’A/ mo e Tongastar/ (www.tongastar.com) ke ke ‘inasi he ngaahi langa ngāue ho‘omou Kautaha/.
Faka’apa’apa atu,
In Unity & Solidarity
HO’OMOU POATE PULE