RUGBY FOOTBALL UNION  

October 17, 2007                                        News You Can Trust!!                                      Volume 7

FIVE STAR Finances Co. Ltd.

 

Tel.: 23-429

Fax:  24-786

fivestar@kalianet.to

Home

OSB Store & Fast Food

at Railway Rd.

The best in town!

Call: 25-477 or 28-957

Maama'anga Sanuali - Siulai '07

Kolomu

'Akilisi Pohiva

Cricitical Eyes of the Kele'a

No. 4 - Tourism Rep in Hawaii

No. 3 - Speak up ministers

No. 3 - Mou lea kau minisita

No. 2 - Kalafi Moala's criticism of well-known journalists

No. 1 - Different rules for Fiji and Tonga

Kolomu Ha'alofonua -

Ko e ha 'oku ta'emali ai 'a e tu'i?

Kolomu Manutala'aho

Kolomu 'a Rev. Siupeli Taliai

Ko Samiuela mo Saula

Ko 'Aisea mo e Politikale

Ko 'Ilaisia mo 'Ehapi

Kolomu 'a Patelesio Finau

'Oku tonu ke kau 'a e siasi he politikale

Should the church be involved in politics?

Kolomu 'a 'Akilisi Pohiva

Tuku'au Fakapolitikale mo hono ngaahi ha'aha'a

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fakafisi na'a hoko ha me'a

Kolomu 'a e PSA

Fika 12 - Sune 6, 2007

Fika 11 - Me 30, 2007

Fika 10 - Me 23, 2007

Fika 9 - Me 16, 2007

Fika 8 - Me 11, 2007

Fika 7

Fika 6 - 'Epeleli 17, 2007

Fika 5 - 'Epeleli 10, 2007

Job Vacancy - Accounting Officer

Fika 4 - Ma'asi 28, 2007

Fika 3 - Ma'asi 21, 2007

Fika 2 - Feb. 27, 2007

Fika 1 - Feb. 20, 2007

Kolomu 'a Mele 'Amanaki

Fika 1

Polokalama 'Analaiso TV OBN

(Fai 'e Sangster Saulala & Dr. Tu'i Uata

Analaiso Fika 1

'Analaiso Fika 2

'Analaiso Fika 3

Kolomu Viliami Pasikala

E-Mails:

tongastar@yahoo.com

tongastar@hotmail.com

Polokalama 'Analaiso TV OBN - Fika 2

Koe ha ho'omo vakai ki Tonga he ta'u 2006 ‘o fakahoa ki he 2005?

Tau tali ‘ae fehu’i ni mei he ola ‘oe ‘ahoni pea tau lue ai kimui kihe 2005. Koe fakava’e ‘osi totou ‘asi ihe ngaahi ‘ola lalahi oe 2006 koe fakava’e ‘oku malohi ‘ae masiva, lauvale, moe kainanga ‘oe fonua ‘i he fu’u laione oe pule’anga mo hono kau kave paipa.  

Ola ‘uluaki moe fungani: Na’e tali ‘ae liliu ‘ihono hiki nima’i ‘i Falealea ‘aho 9 Novema 2006. Na’e fakamo’oni ‘ae Palemia ‘o fakafofonga’i ‘ae Kapineti, Kau Nopele moe Kau Fakafofonga ‘oe Kakai, “21 kakai, 9 kau nopele, pea fili he 2008”.  Koe fakava’e, koe malohi ‘ae masiva moe lauvale ‘ihe ‘ene fuhu ke lava ‘o fili hono taki. 

Ola hono ua; ta’ofi ‘ae fakatau ‘ae ‘UHILA ‘ae koloa ‘ae Kakai ‘aki ‘ae 81 miliona. Koe fakava’e:

a) na’e to’o he kau taki fakamalohi, fakatikitato, moe ta’etotonu ‘ae koloa ‘ae Kakai ‘o ngaue ‘aki he ta’u ‘e 15

b) pea nau teuteu kenau ma’u ‘ae 81 miliona ki honau kato.

Na’e pehe ‘e he kau taki koe lauvale ‘oe fonua ‘oku ‘ikai ha nau poto, ivi fakalao, pe koha tu’unga fakatu’i ke lava ‘o ta’ofi ‘aki ‘a hono fktau atu ‘aki ‘enau koloa kihe kau muli. Koe ‘ahoni, ‘oku kuo talamai ‘ehe palangi ia he’ikai toe ha’u ia ‘o fktau ‘ae UHILA. Feinga ‘ae Shoreline, ke holoki ‘ae mahu’inga ‘oe ‘uhila ke fieha’u ha taha ‘o fktau ‘ae ‘uhila; ‘oku ‘ikai toe fie ha’u ha taha ia.  Toe malohi pe a’e lauvale ‘ihe kau faihala. 

Ola hono tolu; na’e tali ‘ae 60, 70, 80. Koe fakava’e koe tali ‘ae fakalahi ‘ae ma’u’anga mo’ui ‘ae ngaahi famili ‘ae kau ngaue fakapule’anga. Koe fakava’e, hiki ma’olunga taha koe peseti ‘e 80 kihe ma’ulalo taha ke fklahi kihono famili; fo’i ‘ae vahe fklaione na’e tupu ai STRIKE. 

Ola hono fa; ta’ofi ‘ae WTO. Koe ha ‘ae fakava’e, ke tokanga ‘ae pule’anga kihono tokoni’i ‘ae Tonga kenau ma’u ‘ae melie hotau fonua. Ta’ofi ‘ae WTO fakamamani lahi. Koe fakava’e, koe ‘ikai ke tokonga ‘ae WTO ki he ngaahi pule’anga masiva.  

Koe ha ho’omo sio kihe me’a na’e hoko ‘ihe ‘aho 16? 

Koe ‘ola ‘oe STRIKE: “60, 70, 80” moe Mafai ‘oe Kakai: “21, 9, 30, 2008” na’ana lue mai he ‘alunga tatau.  

  • Tohi Tangi kihe kau Minisita, Palemia, Falealea pea moe Tu’i
  • Laka Fakahaha na’e laka tu’o 25 a’e strike, pe tu’o 8 ‘ae fkpolitikale
  • Fktaha ‘i Pangai Si’I na’e fktaha ‘e 45 ‘ae strike, pea 40 ‘ae politikale;
  • Media: ‘Ohofi ‘ehe TV Tonga, Letio Tonga, Taimi, Talaki, kae  tu’u ma’u ‘ae TV ‘ae Kakai OBN moe Kele’a ‘ihe totonu ‘ae kakai
  • Takai ‘ihe ngaahi kolo moe kakai
  • ‘Asi ‘ae afi
  • Tali ‘ae “60, 70, 80” moe “21, 9, 30, 2008”

‘Oku pehe ‘ehe tokosi’i koe tu’unga lolotonga koe Pani ‘ae ‘Otua koeha hamo lau?

Kapau ko’etau ‘uhinga koe Tu’i koe pani ‘ae ‘Otua; ko e Tu’i ko Nepukanesa mo Felo koe ongo Tu’i ‘aia na’ana tuku polula ‘ae kau ‘Isileli na’ana pehe ‘enau koe ongo pani kinaua.  Ko Satamu mo Hitila na’e pehe ‘enaua koe fknofo kinaua ‘ehe ‘Otua koe ongo pani naua. Na’e fakahifo katoa ‘a e kau taki ko ‘eni koe’uhi ko ‘enau fakaehaua ‘a e kakai mo tamoloki ‘a e masiva moe faingata’a’ia. 

Ko Tupou 1 ‘aia na’e ‘ikai tene tutu ‘a Nuku’alofa, ka na’ane fakahoko ‘ae tamate lahi taha ‘ihotau hisitolia na’e tamate’i ‘ae lauiafe ‘i Tongani. Koe Tu’i Tonga ‘a Laufilitonga na’e tau’i ‘e Tupou 1, mahalo na’e pehe ‘eia koe pani ia, pea ko Tupou 1 koe fkfepaki ia pea koe ta’e-pani. 

‘Oku tau misi ‘ae poini ‘I he ‘etau talanoa kihe pani moe ta’e-pani. 

Na’e misi ‘a Nepukanesa kihe fu’u ‘akau na’e ‘alu hifo ‘ae Tangata meihe langi ‘o ta pea tutu ‘ae fu’u akau, pea ngaohi ‘ae pule kene kai ‘ae mohuku hange koe pulu.  

Na’e talaange ‘ehe palofita ko Taniela kia Nepukanea, ‘e ho ‘Afio, koe ‘uhinga ‘oe fu’u ‘akau na’e ta pea tuu ‘iho’o misi, ‘oku ‘uhinga ia kiho’o pule’anga ko Papilone. Pea ko koe ‘e ho ‘Afio, ko koe ‘e ‘ave koe ‘ehe kakai keke kai ‘ae musie hange ha manu. Koia ‘e ho ‘Afio keke fakatomala, pea ke ‘ofa ‘I he masiva. Koe ‘uhinga ‘e hoko ai ‘ae me’ani koe ‘uhi keke teke ‘ausia keke ‘ilo ai koe Fungani Ma’olunga koia pe ‘oku pule pea ‘oku ne tokanga’i ‘ae ma’ulalo taha. 

Na’e hoko kotoa ‘ae ngaahi me’ani na’e talaange ‘e Taniela kihe Tu’i, pea koe taimi na’e totolo ai ‘a e Tu’i ‘I he ene kai ‘ae musie moe fanga manu o ma’ulalo ange ‘ihe kakai ma’ulalo, na’ane toki hanga hake ki ‘olunga peane tangi ko koe pe ‘ae Fungani Ma’olunga pea ne fakamo’oni’i ta ko koe pe koe “Pani” pea ko hono natula ke ‘ofa ki he ma’ulalo taha.  

‘Oku ma hoha’a na’a tau faiholo he fakafekiki pe kohai ‘oku pani pe ta’e pani, pea ngalo ‘a e me’a ‘oku ma’olunga ange ‘ihe talanoa pani; “koe ‘ofa kihe masiva” koe natula ia ‘oe pani mo’oni koe Fungani Ma’olunga ‘a ia ko e ‘Otua Mafimafi.

'Oku poupou'i nai he tui fakakalisitiane 'a e ngaue 'oku mou fai?

Ko e kilisimasi ko e talanoa ia ki he Tu'i 'oe ngaahi Tu'i na'e hifo ki lalo 'o 'ikai ki ha palasi, falelotu, pe ha pule’anga ka ki he 'ai 'angakai 'oe manu. Na’e fehu’i ‘ehe kau apositolo kihe fkmo’ui pe kohai ‘ianautolu ‘oku totonu ke pule, pea punou a’e Fakamo’ui ‘o fufulu honau va’e. Na’e talaange ‘ehe ‘Eiki kihe kau taki, na’e ‘ikai temou ‘a’ahi ange ki pilisone kiateau, pe temou fanga au ‘ihe ‘eku fiekaia, pe fkkofu’i au ‘ihe ‘eku hala ha vala. Nofo ‘ae kau taki ‘o pehe, ‘oku te’eki ai Keke fiekaia. Na’e fakamahino ‘ehe ‘Eiki, ‘oku mahino pe ia kapau tenau kihe Eiki ‘e fiekaia, tenau fafanga ia koe ‘uhi, koe ‘Eiki ia, ka na’e talaange ‘ehe Fakamoui, koho’o fafanga ‘ae fiekaia moe masiva ‘oku mou pehe ‘oku si’i, ko ho’omou fai pe ia kiateau.  

Ko e me'a ia 'oku fai ai hakailangitau 'a e kalisitiane kotoa pe koe natula ‘oe Tu’i mo’oni. 

Na’ane talanoa ki he Samaletani lelei he Koia ia na’e langa hono fatu ‘ene ‘ofa kihe tangata na’e tokoto kafo peane afe kae fai pe kau taki he fakavave ki he temipale.   

Tau sio kihe fepaki kakato moe fehangahangai ‘ae natula ‘oe pule’anga moe kau taki moe natula ‘oe Fakamo’ui.  Koe natula ‘oe pule’anga ke fa’u ha lao ke fakamalohi’i ‘ae masiva ke totongi ‘ae tukuhau; ke ha? Ke fai ‘aki ‘ae hapai ‘ae kau taki pule’anga ki ‘olunga ke hanga noa ai ‘a ‘olunga kanau hanga atu ‘o tufa fakalaione ‘ae kakava ‘oe Kakai. 

Lolotonga ‘enau kai ‘ae kakava ‘oe kakai, ‘oku nau fisifisi’ia ke teitei lea mai ‘ae TU’A ke fili kinautolu. Tokoto ‘a Vaka he mohenga ‘oe mamahi ‘ihe ‘ene kei mo’ui, tala ‘ehe pule’anga ‘oku ‘ikai hono ‘aonga hono ave ki muli. Kae fakamole lau mano ‘ae pule ‘anga tanaki meihe TU’A ke fakaha’ele mai ‘ae sino ma’olunga kuo ‘osi mate.

Ko e talanoa ‘o Lasalosi na’ane kai ‘ae momo meihe tepile ‘o Taivasi, ‘na’e kole ‘e Taivasi kia Lasalosi‘ihe ‘osi ‘ena mate, ke ai mai hono tuhu ha me’i vai he ‘oku vela ‘ae feitu’u ‘oku ‘iai. Pea toe kole ‘e Taivasi, kia Lasalosi ke tala atu kihono kainga ke ‘oua tenau toe fou mai ‘ihono hala. 

Tau fakamalo kihe ‘Otua mo’ui kuo tali ‘i Falealea, fakamo’oni kiai ‘ae Palemia, pea tofolofolo ‘a Tupou 5 ke hoko atu ‘ae ngaue ke fili ‘ehe Kakai honau taki.

Dataline Systems

"The  Computer Doctor"

Call:  27-773

 

New Millennium

Motors

"Drive in Class & Style"

@ Hofoa or Ha'ateiho

Call:  Lesieli Namoa

Tel:  (676)22-691

Tonga*Star* & Kele'a Letters

Ki he 'Ikale Tahi - Rev. Tu'itupou Kaea, Pomona, USA

'Oku ta'efakalao hono ta'ofi e lea 'a e kau fakafofonga - Siaosi T. Makaafi (Salt Lake City, Utah)

Kuo polo'uto e faihala, hikisia mo e fieme'a he kau taki Tonga - Ma'upale

Tuku e fakakauleka Kalafi mo e Taimi - David Kolo

Tongasat mo e tu'unga satelaite 'a e pule'anga - David Tapiaka (NZ)

Nusinusi e lelei fakalukufua - Matava'inga

Tuli Palemia mei he A3Z - Sio TV

Palemia ma'ulalo taha 'a Tonga - Kau inu kava

Sione Taumoepeau mo e kau te'epato - Matu'a Tauhifanaua

Lahi loi Taimi 'o Tonga - Temo Mo'oni

Fale e Tu'i mo e laui miliona 'a e fonua - Kainanga e fonua

Poupou ki he Poate 'Akapulu - Fe'ao & Lotu Vunipola (Bristol, UK)

PM's delay tactic is selfish, foolish... - Paul (Nuku'alofa)

'Ai ha me'afua kasa fo'ou - Ta'efiemalie

To'o Tupou V mei he 'ulu Siasi SUTT - Faifekau mateaki SUTT

Manilala mo e Maliuana - Tala kei Kapa